Politološko društvo stalo u obranu Jovića kojeg je Milanović nazvao Pupovčevom eskort damom

Hrvatsko politološko društvo (HPD) reagiralo je na izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o Dejanu Joviću. Izjave su nazvali “neprimjerenima osobama na javnim položajima, prije svih predsjedniku Republike koji bi trebao biti uzor i korektivni faktor unutar političkoga sustava.” Time je HPD stalo u obranu svoga člana Dejana Jovića, koji je u javnom prostoru, prema Milanovićevim riječima, sugerirao “da bi Hrvatima bilo bolje da su nacionalna manjina u BiH”.

Podsjetimo, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović tijekom radnog posjeta BiH podržao je tamošnje Hrvate u njihovom zalaganju za jednakopravnost i obranu konstitutivnosti. U svojim je izjavama spomenuo i Dejana Jovića, člana Hrvatskog politološkog društva (HPD) i predsjednika Savjeta Srpskog narodnog vijeća (SNV): “Hrvati ovdje nisu manjina mada sam čuo da neki profesori politologije po hrvatskim televizijama lupetaju. Što je nepismeno i grozno da pokušavaju podmetnuti takvu tezu, ispada da bi Hrvatima bilo bolje da su nacionalna manjina u BiH.”

Na kraju je Jovića nazvao “eskort damom gospodina Pupovca” i reagirao na Jovićevu usporedbu prava koje narod ostvaruje kroz konstitutivnost u državi, odnosno kroz manjinski položaj. Podsjetio je da europski zakonodavni okvir pruža niz mogućnosti nacionalnim manjinama, primjerice Srbima u Hrvatskoj. “Cijeli život borim se za prava manjina, za prava Srba, ne za malu sitnu kliku za koju glasa mali broj ljudi kojoj pripada i profesor politologije, a eskort je dama Milorada Pupovca zadnjih godinu dana, koji se također nastoji ugraditi”, rekao je Milanović. Na predsjednikovu izjavu HPD je izdalo priopćenje u kojem ga optužuju za neprimjereno napadanje ad hominem.

> Milanović u Livnu Dejana Jovića nazvao ‘eskort damom Milorada Pupovca’

> Fakultet političkih znanosti kao akademsko pokriće za Možemo i lijevo-liberalne udruge oko GONG-a

> Kandidat SDSS-a na EU-izborima Dejan Jović, složio se da je stvaranje Hrvatske bio ‘retardiran projekt’

HPD stao u obranu Jovića koji smatra da je stvaranje Hrvatske bio ‘retardiran projekt’

“Smatramo kako su navedene opaske, a pogotovo ad hominem napadi, neprimjereni osobama na javnim položajima, prije svih predsjedniku Republike koji bi trebao biti uzor i korektivni faktor unutar političkoga sustava”, priopćili su iz HPD-a dodavši da Milanovićev govor među znanstvenicima i političkim analitičarima “može proizvesti osjećaj straha i nesigurnosti te ugroziti slobodu znanstvenog djelovanja i iznošenja stavova”.

“Hrvatsko politološko društvo čvrsto vjeruje u Ustavom zajamčene vrednote slobode govora i slobode mišljenja te u svojim redovima okuplja politologinje i politologe koji iz različitih teorijskih i metodoloških pozicija nude različite analitičke zaključke o važnim politološkim i političkim pitanjima”, priopćili su.

“Slično kao i u ranijim slučajevima, ovakav napad, koji dolazi od osobe s pozicije moći, među angažiranim znanstvenicima i (vanjsko)političkim analitičarima može proizvesti osjećaj straha i nesigurnosti te ugroziti slobodu znanstvenog djelovanja i iznošenja stavova, što mi kao strukovno društvo nikako ne možemo prihvatiti”, kažu iz HPD-a.

“Stoga Društvo još jednom podsjeća na odgovornost svih sudionika javnoga života, a posebice onih na najvišim državnim dužnostima, za istupe i komentare kojima imaju mogućnost širiti prostore slobode i slobodnoga izražavanja mišljenja ili pak mogu napadati i vrijeđati one koji misle drugačije od njih i ne libe se javno stati iza svojih stavova.”

“Nitko se u Hrvatskoj ne bi smio osjećati napadnutim ili nezaštićenim u svojem konzumiranju Ustavom zajamčenih prava na društveno i javno djelovanje. Temeljem toga iznova pozivamo sve političke aktere da neargumentirane kritike i ad hominem napade prestanu koristiti kao dio svojeg repertoara, kako prilikom komentiranja čitavih struka, tako pogotovo kroz kritiziranje pojedinaca čiji im se stavovi ne sviđaju”, stoji u priopćenju HPD-a, kojeg prenose Novosti SNV-a u kojemu je Jović član Predsjedništva.

Čović i Dodik stali uz Milanovića

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović zahvalio je predsjedniku Milanoviću na potpori inicijative o izmjenama Izbornog zakona jer je to jedini način sprječavanja preglasavanja Hrvata u BiH. “Naša domovina je BiH u kojoj želimo živjeti kao jednakopravan narod predstavljen kroz legitimne predstavnike gdje je to ustav odredio. Vjerujem da u 2021. moramo izmijeniti Izborni zakon, a u tome nam uvelike pomaže inicijativa koja stiže iz Republike Hrvatske”, kazao je Čović.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH iz redova srpskog naroda Milorad Dodik izjavio je kako hrvatski predsjednik nije uvrijedio nikoga u BiH tko želi govoriti o činjenicama, dodavši kako nitko nema pravo iznositi takve kvalifikacije o čelniku susjedne države. “Na žalost, bošnjački političari istu netrpeljivost, da ne upotrijebim neku težu riječ, pokazuju i prema Srbiji, iako u BiH živi više od milijun Srba, pa se postavlja pitanje o kojem zajedničkom životu oni govore kada odu u inozemstvo, kada nisu u stanju živjeti ni sa druga dva naroda u BiH, niti prva dva susjeda”, rekao je Dodik. Zaključno je upozorio da Bošnjacima nije stalo do mira ni u BiH, niti sa susjednim zemljama, jer bi u protivnom uvažili činjenicu da je Milanović predsjednik Hrvatske, a da su Hrvati u BiH jedan od tri konstitutivna naroda.

Bošnjački političari obrušili se na Milanovića

Bošnjački član kolektivnog državnog vrha Šefik Džaferović prozvao je Milanovića za izazivanje incidenata i uplitanje u unutarnja pitanja susjedne zemlje. Kazao je da se ponaša poput “nepristojnog gosta u tuđoj kući”.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović kazao je kako se odnosi RH i BiH Milanovićevim posjetom neće promijeniti na bolje, ocijenivši predsjednikove izjave “nepotrebno bahatim”. “To je jedna neobična i nepotrebna bahatost i pokazivanje nedovoljnog respekta prema BiH, prema institucijama koje predstavljaju BiH, prema glavnom gradu BiH i prema bošnjačkom narodu koja može samo dalje nanositi štetu”, rekao je Izetbegović. “Politika koja istrajava na aroganciji, ne poštuje BiH i Bošnjake nanijela je najveću štetu hrvatskom korpusu u BiH”, kazao je. Izetbegović je opetovano ustvrdio kako se Željku Komšiću ne može osporavati legitimitet kao člana Predsjedništva BiH – što je Milanović činio.

Tko je Dejan Jović, koji je trebao postati prvi Srbin u Europskom parlamentu?

Dejan Jović je profesor je na Fakultetu političkih znanosti te bivši savjetnik predsjednika Iva Josipovića. Na posljednjim izborima za Europski parlament bio je na listi SDSS-a, a na nedavnim je lokalnim izborima podržao ekstremno lijevu stranku Možemo. Danas radi na Fakultetu političkih znanosti, a sudjelovao je i na tzv. Zelenoj akademiji, programu političkog obrazovanja, najdugoročnijem projektu Tomaševićeve udruge Institut za političku ekologiju.

Krajem 2020. on je na Twitteru podijelio riječi iz intervjua književnika Pere Kvesića, u kojem on kaže kako je ideja stvaranja Hrvatske bila “retardirana i nakaradna” te kako je nemoguće “realizirati lošu zamisao i očekivati nešto dobro”.

Jović je kao predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća bio i kandidat za eurozastupnika. Na europarlamentarnim izborima 2019. godine SDSS nije prešao izborni prag pa tako niti dobio prvog Srbina u Europskom parlamentu, što im je bila želja. SDSS je osvojio 2,66% glasova, a drugi s liste, nestranački kandidat Dejan Jović dobio je 4252 glasa.

On je također urednik časopisa Politička misao te je član Hrvatskog politološkog društva te konzultant Ekonomsko-obavještajne jedinice (Economist Intelligence Unit). Časopis Politička misao svojevremeno je objavio rad o konzervativno-političkim pokretima u Hrvatskoj koji je sadržavao lažne informacije o udruzi “U ime obitelji”.

Hrvatsko politološko društvo – donedavni aktivisti koji sada politički djeluju na ekstremnoj ljevici

HPD je Strukovna udruga osnovana 1966. godine u Zagrebu kao Politološko društvo Hrvatske. Sukladno statutu osnovna djelatnost je promicanje i razvoj političke znanosti, unapređivanje znanstvenih i stručnih standarda u profesionalnom djelovanju politologa i stručnjaka u području demokratske političke kulture.

Na Skupštini Hrvatskog politološkog društva 4. prosinca 2019. godine sukladno Statutu u tijela upravljanja udrugom izabrani su: predsjednik: Goran Čular, potpredsjednici: Višeslav Raos i Ana Matan, te tajnica: Anka Kekez Koštro.
Najuže rukovodstvo HPD-a ujedno je prisutno u javnom aktivističkom i analitičarskom nastupu, a mnogi od njih su se sada i politički aktivirali kroz lijevo-liberalnu platformu Možemo!, te su u javnom prostoru zagovarali transparentnost dok se istovremeno ta načela ne vide iz njihovog dosadašnjeg profesionalnog rada.

Ranije ove godine HPD je izdao priopćenje povodom komentara premijera Andreja Plenkovića o profesoru Draženu Laliću potpisano od strane Izvršnog odbora te strukovne udruge. U priopćenju se navodi kako je ovaj napad premijera na sveučilišnog profesora i angažiranog intelektualca, autokratski čin narušavanja slobode izražavanja i napad na medije.

Podsjetimo, Lalić se tijekom predizborne kampanje predstavljao kao nezavisni analitičar, premda mu je kći aktivistica Centra za mirovne studije u kojemu su ključnu ulogu godinama imali Sandra Benčić i Gordan Bosanac – danas važni članovi stranke Možemo. Lalićevi predizborni komentari bili su iznimno pristrani, a u jednom je trenutku čak Tomaševića nazvao “našim”. U obraćanju medijima premijer Andrej Plenković Lalića je nazvao plaćenikom koji dolazi na televizije kako bi gadio HDZ-ove kandidate.