Politološko društvo stalo u obranu Jovića kojeg je Milanović nazvao Pupovčevom eskort damom

Foto: fah, snimka zaslona; fotomontaža: Narod.hr

Hrvatsko politološko društvo (HPD) reagiralo je na izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o Dejanu Joviću. Izjave su nazvali “neprimjerenima osobama na javnim položajima, prije svih predsjedniku Republike koji bi trebao biti uzor i korektivni faktor unutar političkoga sustava.” Time je HPD stalo u obranu svoga člana Dejana Jovića, koji je u javnom prostoru, prema Milanovićevim riječima, sugerirao “da bi Hrvatima bilo bolje da su nacionalna manjina u BiH”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović tijekom radnog posjeta BiH podržao je tamošnje Hrvate u njihovom zalaganju za jednakopravnost i obranu konstitutivnosti. U svojim je izjavama spomenuo i Dejana Jovića, člana Hrvatskog politološkog društva (HPD) i predsjednika Savjeta Srpskog narodnog vijeća (SNV): “Hrvati ovdje nisu manjina mada sam čuo da neki profesori politologije po hrvatskim televizijama lupetaju. Što je nepismeno i grozno da pokušavaju podmetnuti takvu tezu, ispada da bi Hrvatima bilo bolje da su nacionalna manjina u BiH.”

Na kraju je Jovića nazvao “eskort damom gospodina Pupovca” i reagirao na Jovićevu usporedbu prava koje narod ostvaruje kroz konstitutivnost u državi, odnosno kroz manjinski položaj. Podsjetio je da europski zakonodavni okvir pruža niz mogućnosti nacionalnim manjinama, primjerice Srbima u Hrvatskoj. “Cijeli život borim se za prava manjina, za prava Srba, ne za malu sitnu kliku za koju glasa mali broj ljudi kojoj pripada i profesor politologije, a eskort je dama Milorada Pupovca zadnjih godinu dana, koji se također nastoji ugraditi”, rekao je Milanović. Na predsjednikovu izjavu HPD je izdalo priopćenje u kojem ga optužuju za neprimjereno napadanje ad hominem.

> Milanović u Livnu Dejana Jovića nazvao ‘eskort damom Milorada Pupovca’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Fakultet političkih znanosti kao akademsko pokriće za Možemo i lijevo-liberalne udruge oko GONG-a

> Kandidat SDSS-a na EU-izborima Dejan Jović, složio se da je stvaranje Hrvatske bio ‘retardiran projekt’

HPD stao u obranu Jovića koji smatra da je stvaranje Hrvatske bio ‘retardiran projekt’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Smatramo kako su navedene opaske, a pogotovo ad hominem napadi, neprimjereni osobama na javnim položajima, prije svih predsjedniku Republike koji bi trebao biti uzor i korektivni faktor unutar političkoga sustava”, priopćili su iz HPD-a dodavši da Milanovićev govor među znanstvenicima i političkim analitičarima “može proizvesti osjećaj straha i nesigurnosti te ugroziti slobodu znanstvenog djelovanja i iznošenja stavova”.

“Hrvatsko politološko društvo čvrsto vjeruje u Ustavom zajamčene vrednote slobode govora i slobode mišljenja te u svojim redovima okuplja politologinje i politologe koji iz različitih teorijskih i metodoloških pozicija nude različite analitičke zaključke o važnim politološkim i političkim pitanjima”, priopćili su.

“Slično kao i u ranijim slučajevima, ovakav napad, koji dolazi od osobe s pozicije moći, među angažiranim znanstvenicima i (vanjsko)političkim analitičarima može proizvesti osjećaj straha i nesigurnosti te ugroziti slobodu znanstvenog djelovanja i iznošenja stavova, što mi kao strukovno društvo nikako ne možemo prihvatiti”, kažu iz HPD-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Stoga Društvo još jednom podsjeća na odgovornost svih sudionika javnoga života, a posebice onih na najvišim državnim dužnostima, za istupe i komentare kojima imaju mogućnost širiti prostore slobode i slobodnoga izražavanja mišljenja ili pak mogu napadati i vrijeđati one koji misle drugačije od njih i ne libe se javno stati iza svojih stavova.”

“Nitko se u Hrvatskoj ne bi smio osjećati napadnutim ili nezaštićenim u svojem konzumiranju Ustavom zajamčenih prava na društveno i javno djelovanje. Temeljem toga iznova pozivamo sve političke aktere da neargumentirane kritike i ad hominem napade prestanu koristiti kao dio svojeg repertoara, kako prilikom komentiranja čitavih struka, tako pogotovo kroz kritiziranje pojedinaca čiji im se stavovi ne sviđaju”, stoji u priopćenju HPD-a, kojeg prenose Novosti SNV-a u kojemu je Jović član Predsjedništva.

Čović i Dodik stali uz Milanovića

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović zahvalio je predsjedniku Milanoviću na potpori inicijative o izmjenama Izbornog zakona jer je to jedini način sprječavanja preglasavanja Hrvata u BiH. “Naša domovina je BiH u kojoj želimo živjeti kao jednakopravan narod predstavljen kroz legitimne predstavnike gdje je to ustav odredio. Vjerujem da u 2021. moramo izmijeniti Izborni zakon, a u tome nam uvelike pomaže inicijativa koja stiže iz Republike Hrvatske”, kazao je Čović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjedatelj Predsjedništva BiH iz redova srpskog naroda Milorad Dodik izjavio je kako hrvatski predsjednik nije uvrijedio nikoga u BiH tko želi govoriti o činjenicama, dodavši kako nitko nema pravo iznositi takve kvalifikacije o čelniku susjedne države. “Na žalost, bošnjački političari istu netrpeljivost, da ne upotrijebim neku težu riječ, pokazuju i prema Srbiji, iako u BiH živi više od milijun Srba, pa se postavlja pitanje o kojem zajedničkom životu oni govore kada odu u inozemstvo, kada nisu u stanju živjeti ni sa druga dva naroda u BiH, niti prva dva susjeda”, rekao je Dodik. Zaključno je upozorio da Bošnjacima nije stalo do mira ni u BiH, niti sa susjednim zemljama, jer bi u protivnom uvažili činjenicu da je Milanović predsjednik Hrvatske, a da su Hrvati u BiH jedan od tri konstitutivna naroda.

Bošnjački političari obrušili se na Milanovića

Bošnjački član kolektivnog državnog vrha Šefik Džaferović prozvao je Milanovića za izazivanje incidenata i uplitanje u unutarnja pitanja susjedne zemlje. Kazao je da se ponaša poput “nepristojnog gosta u tuđoj kući”.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović kazao je kako se odnosi RH i BiH Milanovićevim posjetom neće promijeniti na bolje, ocijenivši predsjednikove izjave “nepotrebno bahatim”. “To je jedna neobična i nepotrebna bahatost i pokazivanje nedovoljnog respekta prema BiH, prema institucijama koje predstavljaju BiH, prema glavnom gradu BiH i prema bošnjačkom narodu koja može samo dalje nanositi štetu”, rekao je Izetbegović. “Politika koja istrajava na aroganciji, ne poštuje BiH i Bošnjake nanijela je najveću štetu hrvatskom korpusu u BiH”, kazao je. Izetbegović je opetovano ustvrdio kako se Željku Komšiću ne može osporavati legitimitet kao člana Predsjedništva BiH – što je Milanović činio.

Tko je Dejan Jović, koji je trebao postati prvi Srbin u Europskom parlamentu?

Dejan Jović je profesor je na Fakultetu političkih znanosti te bivši savjetnik predsjednika Iva Josipovića. Na posljednjim izborima za Europski parlament bio je na listi SDSS-a, a na nedavnim je lokalnim izborima podržao ekstremno lijevu stranku Možemo. Danas radi na Fakultetu političkih znanosti, a sudjelovao je i na tzv. Zelenoj akademiji, programu političkog obrazovanja, najdugoročnijem projektu Tomaševićeve udruge Institut za političku ekologiju.

Krajem 2020. on je na Twitteru podijelio riječi iz intervjua književnika Pere Kvesića, u kojem on kaže kako je ideja stvaranja Hrvatske bila “retardirana i nakaradna” te kako je nemoguće “realizirati lošu zamisao i očekivati nešto dobro”.

Jović je kao predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća bio i kandidat za eurozastupnika. Na europarlamentarnim izborima 2019. godine SDSS nije prešao izborni prag pa tako niti dobio prvog Srbina u Europskom parlamentu, što im je bila želja. SDSS je osvojio 2,66% glasova, a drugi s liste, nestranački kandidat Dejan Jović dobio je 4252 glasa.

On je također urednik časopisa Politička misao te je član Hrvatskog politološkog društva te konzultant Ekonomsko-obavještajne jedinice (Economist Intelligence Unit). Časopis Politička misao svojevremeno je objavio rad o konzervativno-političkim pokretima u Hrvatskoj koji je sadržavao lažne informacije o udruzi “U ime obitelji”.

Hrvatsko politološko društvo – donedavni aktivisti koji sada politički djeluju na ekstremnoj ljevici

HPD je Strukovna udruga osnovana 1966. godine u Zagrebu kao Politološko društvo Hrvatske. Sukladno statutu osnovna djelatnost je promicanje i razvoj političke znanosti, unapređivanje znanstvenih i stručnih standarda u profesionalnom djelovanju politologa i stručnjaka u području demokratske političke kulture.

Na Skupštini Hrvatskog politološkog društva 4. prosinca 2019. godine sukladno Statutu u tijela upravljanja udrugom izabrani su: predsjednik: Goran Čular, potpredsjednici: Višeslav Raos i Ana Matan, te tajnica: Anka Kekez Koštro.
Najuže rukovodstvo HPD-a ujedno je prisutno u javnom aktivističkom i analitičarskom nastupu, a mnogi od njih su se sada i politički aktivirali kroz lijevo-liberalnu platformu Možemo!, te su u javnom prostoru zagovarali transparentnost dok se istovremeno ta načela ne vide iz njihovog dosadašnjeg profesionalnog rada.

Ranije ove godine HPD je izdao priopćenje povodom komentara premijera Andreja Plenkovića o profesoru Draženu Laliću potpisano od strane Izvršnog odbora te strukovne udruge. U priopćenju se navodi kako je ovaj napad premijera na sveučilišnog profesora i angažiranog intelektualca, autokratski čin narušavanja slobode izražavanja i napad na medije.

Podsjetimo, Lalić se tijekom predizborne kampanje predstavljao kao nezavisni analitičar, premda mu je kći aktivistica Centra za mirovne studije u kojemu su ključnu ulogu godinama imali Sandra Benčić i Gordan Bosanac – danas važni članovi stranke Možemo. Lalićevi predizborni komentari bili su iznimno pristrani, a u jednom je trenutku čak Tomaševića nazvao “našim”. U obraćanju medijima premijer Andrej Plenković Lalića je nazvao plaćenikom koji dolazi na televizije kako bi gadio HDZ-ove kandidate.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.