Poljoprivrednici: Prođe li novi Zakon o sjemenu, možemo zatvoriti OPG-ove koji proizvode od starih sorti

Foto: GettyImages

Kissingerova filozofija politike moći, sažeta u rečenici “Kontroliraj hranu i kontrolirat ćeš ljude”, u Hrvatskoj nikad nije bila ozbiljnije shvaćena nego ovih dana kad je nakon kratke javne rasprave u saborsku proceduru upućen novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti autohtonog bilja. Neki u njemu čak vide teoriju zavjere prema kojoj će na hrvatskim njivama, voćnjacima i u vrtovima u potpunosti ovladati hibridno sjeme svjetskih multinacionalki, o kojemu smo, u nedostatku vlastitog, ionako u najvećoj mjeri ovisni. Drugi pak upozoravaju kako upotreba necertificiranog sjemena bez ikakvog nadzora, kakvo se danas nalazi na velikom broju poljoprivrednih gospodarstava, nije dobar primjer poljoprivredne prakse, piše Večernji list.

> Što se krije iza novog zakona o sjemenu koji je digao na noge poljoprivrednike?

– Prođe li taj zakon u Saboru, slobodno možemo zatvoriti sve tržnice na kojima obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-i) prodaju svoje proizvode od starih sorti – upozorio je osječki uzgajivač rajčica Dražen Karačić ističući kako je prednost malih OPG-a upravo u autohtonim sortama koje na svojim imanjima njeguju i uzgajaju generacijama, ukusnije su i traže više rada i brige. No uvođenjem pojma “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva”, tzv. tavanuše, te odredbama famoznog članka 16 o obveznoj doradi takvog sjemena, na koji su poljoprivrednici najviše ljuti, sve se to dovodi u pitanje. Proizvođačima se, kako tumače, za potrebe vlastite proizvodnje hrane i hrane za životinje zabranjuje sjetva sjemena iz vlastitog reprodukcijskog materijala sorti koje nisu registrirane i koje nerijetko čine lokalne sorte i populacije. A to znači da sjeme koje će ubuduće sijati moraju najprije kupiti, a onda eventualno za svoje potrebe razmnožavati uz obavezu dorade u koju spada i tretiranje sredstvima za zaštitu bilja. Je li to onda i dalje isto, nepromijenjeno sjeme na koje svatko od nas ima izbor? Dodatnim iznimkama od ovih su odredbi izuzeti samo ekološki proizvođači (7,2% površina) i oni koji se mogu upustiti u još dobrim dijelom nedefiniranu registraciju tradicijskih sorti. No zaboravlja se, ističu, da je u Hrvatskoj 30,9% stanovništva u ruralnim područjima u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (podatak Eurostata iz 2018), a upravo ti poljoprivrednici najviše siju sjeme za vlastite potrebe gospodarstva jer si ne mogu priuštiti kupnju znatno skupljeg sjemena.

Sve to ponukalo je više od 90 hrvatskih udruženja ratara, stočara, voćara i povrćara, raznih ekoloških udruga i akcija s više od 26.000 članova te Hrvatsku poljoprivrednu komoru (HPK) da se ovih dana okupe u inicijativu Sjeme je naše ljudsko pravo te prikupe više od 18.000 potpisa u sklopu peticije zabrinutih građana, poljoprivrednika, udruga i predstavnika znanstvene zajednice. Adresa – Hrvatski sabor. U pismu Odboru za poljoprivredu i svim klubovima zastupnika Inicijativa je zatražila odgodu donošenja spornoga zakona do trenutka donošenja EU regulative koja će definirati područje sjemenarstva (koja je trenutno u postupku), kako bi se u zakon unijela sva potrebna usklađenja i strateške smjernice nove zelene politike EU.

– U strategiji EU Od polja do stola stoji kako održivi prehrambeni sustavi ovise i o sigurnosti i raznolikosti sjemena te da će EK poduzeti sve da se poljoprivrednicima osigura dostupnost raznovrsnog kvalitetnog sjemena za biljne sorte koje su otporne na posljedice klimatskih promjena. Ako je zakon potrebno donijeti ranije, tražimo da se iz njega svakako isključi pojam “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva”, kao i članak 16 i sve ostale odrednice vezane za ovaj pojam jer, kad on stupi na snagu, svi će biti u problemima – i veliki proizvođači sjemena, ne samo mali. Mali će se uvijek snaći i razmjenjivati svoje sjeme, no onima koji proizvode vlastito sjeme pšenice, krumpira… za vlastite proizvode koje stavljaju na tržište, dorada je dodatni trošak i problem – kaže predsjednik udruge OPG-ova Život i jedan od pokretača Inicijative Robert Hadžić, ističući da odredbe članka 16 nisu u skladu s međunarodnim ugovorima ni deklaracijom UN-a koja kaže kako “seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štititi i razvijati svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja”.

– Suprotno tvrdnjama, članak 16 uopće ne doprinosi toliko zaštiti od biljnih bolesti, kako se tvrdi, nego je prvenstveno usmjeren uvođenju kontrole da bi tvrtke i ostali nosioci oplemenjivačkih prava mogli naplatiti svoje naknade. Čitava inicijativa, a kopali smo jako daleko, potekla je od sjemenarskih kuća. Prvo povjerenstvo za zakon bili su samo sjemenari, bez ijednog proizvođača, dok mi nismo napravili pritisak. I sad zbog njih 40 ugrožavamo više od 150 tisuća poljoprivrednika – napominje Hadžić te dodaje kako nitko u EU ne brani sjetvu neregistriranih sorti ili obavezu dorade za sjeme koje se sije za vlastite potrebe.

Pojam farmersko sjeme ili “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” ne postoji ni u jednoj europskoj direktivi ni u zakonodavstvu ijedne članice EU, pa čak ni Francuske koja je najveći europski proizvođač sjemena, tvrdi se u dopisu Hrvatskom saboru. Ni u jednoj članici nema ograničenja uzgoja sjemena za vlastite potrebe u pogledu određenih kategorija sjemena, a nema ni ograničenja na korištenje isključivo certificiranog sjemena iz Zajedničkog kataloga EU. Dapače, određene domaće vrste u Hrvatskoj bile su i izvor poboljšanja sorti koje nude sjemenarska poduzeća.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković shvaća zabrinutost, no novim se zakonom, kako je ustvrdila ovih dana, ne ograničava korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Prodaja proizvoda – plodova dobivenih od sjemena neregistriranih sorti neće se mijenjati niti dodatno regulirati. Predmetni zakon regulira isključivo prodaju sjemena i sadnog materijala kao što su voćne sadnice i presadnice, pupovi i slično, a ne zabranjuje malim proizvođačima da za potrebe proizvodnje hrane obavljaju sjetvu sjemenom iz vlastitog uzgoja od materijala sorti koje nisu registrirane, niti ih ograničava u stavljanju na tržište plodova dobivenih od tih sorti. Navedene odredbe obuhvatit će samo proizvođače koji uzgajaju na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr