Što se krije iza novog zakona o sjemenu koji je digao na noge poljoprivrednike?

Foto: GettyImages

Farmeri su na nogama. Okupljeni u inicijativu Sjeme je naše ljudsko pravo, Hrvatskom saboru uputili su dopis kojim traže odgodu donošenja Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja dok se na europskoj razini zakonski ne definira područje sjemenarstva. Dopis je potpisalo 77 udruga koje okupljaju više od 25.000 članova bez Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), u kojoj su okupljeni svi poljoprivrednici Hrvatske. Glas su podigli i stručnjaci koji brane zakon o sjemenu. Provjerili smo zašto su poljoprivrednici protiv ovog zakona.

Farmerima je trn u oku članak 16. Njime se uvodi pojam ‘sjeme s poljoprivrednog gospodarstva’ te se proizvođačima za potrebe vlastite proizvodnje hrane, kao i hrane za životinje, zabranjuje sjetva sjemena iz vlastitog uzgoja od vlastitog reprodukcijskog materijala sorti koje nisu registrirane, a koje nerijetko čine lokalne sorte i populacije, piše tportal.

‘Poljoprivrednici bi morali najprije kupiti sjeme, a onda eventualno razmnožavati za svoje potrebe, uz obvezu dorade. Dodatnim izuzećima od ovih su odredbi izuzeti samo ekološki proizvođači, što čini 7,2 posto površina, i oni se mogu upustiti u još dobrim dijelom nedefiniranu registraciju tradicijskih sorata’, detaljno su objasnili što najviše muči poljoprivrednike u priopćenju inicijative Sjeme je naše ljudsko pravo, a koje potpisuju Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom, te Robert Hadžić, član Izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske ‘Život’ i član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za voćarstvo.

Inicijativa potkrepljuje sve činjenicama, navodeći kako je u Hrvatskoj 30,9 posto stanovništva ruralnih područja u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti prema podacima Eurostata iz 2018., a najviše ih je u istočnim i jugoistočnim regijama.

Ističu kako je Hrvatska ovisna o uvozu sjemena, a posebice je to izraženo u slučaju sjemena povrća koje se proizvodi na svega 40-ak hektara od samo pet kultura. Upozoravaju da to značajno narušava prehrambeni suverenitet i dovodi u pitanje sigurnost hrane ako iz bilo kojeg razloga dođe do zatvaranja granica ili komplikacija u opskrbi.

Naglašavaju da, uz poljoprivredno zemljište, sjeme predstavlja najvažniji resurs u proizvodnji hrane.

Isti članak zasmetao je i Ružici Vukovac, zastupnici Domovinskog pokreta koja je ponovno obiteljsko imanje zamijenila saborskim klupama. Obraćajući se u Hrvatskom saboru novinarima, rekla je kako je taj zakon već prošao Vladu te ga je i usvojila na sjednici prije Božića.

> Vukovac (DP) za Narod.hr: ‘Kao da postoje dvije Hrvatske – prva za elite, druga za narod’

‘Ovim odredbama krše se odredbe i deklaracije o pravima poljoprivrednika, odnosno osoba koje žive u ruralnom prostoru, proizvode u njemu i od te proizvodnje zapravo uspijevaju opstati. To je nešto što je nedopustivo, a mi smo dužni ukazati Ministarstvu i javnosti na to da takav zakon nije dobar. Smatramo da pogoduje određenim tvrtkama, onima koji imaju pravo na oplemenjivanje bilja i sjemenja i to nikako nije dobra poruka’, rekla je Vukovac, ukazujući na to kako su odredbe u novom zakonu o sjemenu suprotne europskim direktivama i praksama pa je, kako je dodala, ‘prilično nezgodno to što Ministarstvo gura taj zakon u ovom trenutku, kada svi znamo kakva je situacija na hrvatskom selu’.

Za ratara Matiju Brlošića, koji je i član HPK, dvojbe nema: ‘Ako nam se onemogući sjetva vlastitog sjemena, cijena sjemenske robe otići će u nebo.

‘Ovim zakonom oplemenjivači sjemena mogli bi naplatiti svoja autorska prava, i to je jedan od razloga. Nemamo ništa protiv toga da se oplemenjivači zaštite i naplate, ali smatramo da se ne treba nametati novi trošak. Ni seljaci ne žele sijati sjeme koje nije kvalitetno i dorađeno, svaki poljoprivrednik želi imati kvalitetno sjeme i dobar urod’, kaže za tportal Matija Brlošić te ilustrira to konkretnim primjerom sa šećernom repom i prodajom šećerane. Kaže kako je cijena sjemenske robe do tada iznosila stotinu, a nakon dolaska novog vlasnika i odluke o gašenju vlastite proizvodnje sjemena ona je naglo skočila pa je iznosila 200 eura po hektaru.

U obranu zakona o sjemenu skočila je struka. Priopćenjem se oglasio osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti te žale što u dosadašnju raspravu ‘nije bila uključena struka te sugovornici koji se bave oplemenjivačkim radom i sjemenarskom proizvodnjom’, već su medijski prostor, kako navode u priopćenju koje potpisuje dekan, prof. dr. Krunoslav Zmaić, dobili samo određene udruge i pojedinci.

Prema prijedlogu zakona, mali te ekološki proizvođači, hobisti i vrtlari, navodi se, neće imati nikakvih novih nameta i ograničenja u smislu proizvodnje vlastitog sjemena za vlastite potrebe.

Novim zakonom se uvodi dodatni niz pojednostavljenja u odnosu na trenutno važeći zakon; regulira stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala za izvoz s OECD certifikatom koji je proizveden u RH, ali je ostao na domaćem tržištu, uređuje internet trgovinu sjemenom, definira odgovornost dobavljača za kvalitetu sjemena i sadnog materijala koji se stavlja na tržište te odvaja postupak priznavanja sjemena i sadnog materijala, budući da nisu isti uvjeti za priznavanje sjemena i sadnog materijala, kao što je drugačiji sustav održavanja nakon priznavanja, ističu iz Ministarstva poljoprivrede. Također, uspostavljen je sustav ekvivalence kako bi se osiguralo da je poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se uvozi identičan kvalitetom materijalu koji se proizvodi na teritoriju Republike Hrvatske, a izradom opisne sortne liste na osnovu provedenih poljskih pokusa poljoprivrednicima će se olakšati odabir materijala koji će u klimatskim uvjetima RH dati najbolje rezultate.

‘Ministarstvo poljoprivrede predlaže uređenje sustava navedenim Zakonom, kao i rješavanje otvorenih pitanja proizvodnje i stavljanja na tržište sjemena i sadnog materijala s obzirom na rast sektora sjemenarstva od 23 posto u protekle tri godine, a ukoliko (nije vjerojatno prije 2024. godine) nastupi obveza unošenja novih odredbi u pravni sustav RH, tada će se pristupiti eventualnom donošenju izmjena i dopuna Zakona. Zakon prolazi kroz standardnu proceduru usvajanja kako je propisano Ustavom i Poslovnikom o radu Hrvatskog Sabora te su moguće promjene u nacrtu do konačnog usvajanja’, poručuju iz Mniistarstva poljoprivrede.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/tportal.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.