“Problem koji Hrvatsku dugo muči neujednačen je regionalni razvoj. Ljudi u ruralnim područjima osobito su zakinuti za kvalitetu i dostupnost socijalnih usluga, što je jedan od potisnih faktora iseljavanja mladih i obitelji prema gradovima, središtima županija ili Zagrebu ili iseljavanja u inozemstvo. Kad sam imao predavanje u Vrbovskom, rekli su mi da nemaju pedijatra i da cijeli Gorski kotar djecu vodi logopedu u Rijeku. Ne znam je li to još uvijek tako, ali to bitno utječe na odluke obitelji gdje će živjeti. Općine u ruralnim područjima najčešće nemaju jaslice, u nekim mjestima nisu im dostupni ni vrtići, socijalne usluge su lošije kvalitete ili ih nemaju kao gradovi”, govori profesor socijalne politike Zdenko Babić za Večernji list.
Dok ruralna područja u nekim državama EU bilježe porast broja doseljenika koji rade u poljoprivredi, šumarstvu, građevini, skrbi za starije, ali i pripadnika srednje klase koji žive na selu, a rade u obližnjim gradovima, kod nas je to raritet. Iako je jedan od ključnih europskih izazova u 21. stoljeću očuvanje i razvoj ruralnih krajeva, u Hrvatskoj oni izumiru, neprivlačni za život obiteljima s djecom. U svega 10,3% općina u ruralnim područjima mladim obiteljima osigurano je pravo na subvencioniranje stambenog zbrinjavanja (pomoć u sufinanciranju kredita, olakšice kod nabave građevinske opreme, pravo na povlašteni otkup nekretnina u vlasništvu općine).
Jaslice nema polovina općina
I dok usluge vrtića ima 72,2% općina, jaslice, igraonice, produženi boravak u školi nema više od polovice općina. Neki su to od rezultata istraživanja “Dostupnost socijalnih prava i usluga za obitelji u općinama u ruralnim područjima Hrvatske” koje su s predstavnicima 215 općina proveli Gordana Berc, Slavica Blažeka Kokorić i Ana Opačić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Revija za socijalnu politiku. Pravo na besplatne udžbenike imaju djeca u tek 49,8% općina, a ljetovanja i zimovanja za svu ili djecu iz siromašnih obitelji sufinancira samo 27% općina. Problem regionalne neujednačenosti u dostupnosti socijalnih prava i usluga posebno je izražen u ruralnim područjima u kojima je BDP po stanovniku u prosjeku dva puta manji u odnosu na urbana.
Dok stanovnici gradova mogu koristiti niz usluga kao što su jaslice, vrtići, boravak u školama, smještaj i skrb za starije, savjetovališta za obitelji, pravo na socijalno stanovanje, besplatne udžbenike, to je sve manjkavo u ruralnim područjima. Pravo na socijalni stan ili povlaštenu najamninu dostupno je u samo 18,9% općina! Istraživanje u 215 od ukupno 428 općina pokazuje da su stanovnicima najviše dostupna prava koja osigurava država. Stoga je u 95,8% općina obiteljima osigurano pravo na novčanu pomoć za novorođeno dijete, a 97,2% predstavnika općina je odgovorilo da je obiteljima s ekonomskim rizicima osigurano pravo na sufinanciranje troškova ogrjeva.
Financiranje iz EU
Kod prava za obitelji s djecom na redovitom školovanju najzastupljenije je pravo na (su)financirani prijevoz djece u školu u 87,8% općina. Stipendiranje učenika omogućuje 67% općina, a u 62,6% ih je osigurano pravo na besplatnu školsku kuhinju za svu ili djecu iz siromašnih obitelji. Čak 79,9% općina nema savjetovališta za bilo koji oblik psihosocijalne podrške. Više od 86% općina nema usluge sigurne kuće, 62,3% općina nema smještaja u udomiteljske obitelji ili obiteljski dom (64%). Usluga pomoći i njege u kući starijima je osigurana u 72,5% općina, zahvaljujući projektu “Zaželi” financiranom iz socijalnog fonda EU.
Izvor: narod.hr/vecernji.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.