Parlamentarni izbori održani 5. srpnja iznjedrili su kao relativnog pobjednika Hrvatsku demokratsku zajednica na čelu s Andrejem Plenkovićem. Njegova Vlada, koja je navodno desnog centra, ponovno je produkt neprirodne koalicije koju predvode zastupnici HNS-a, Reformista, HSLS-a i predstavnici manjina koji su prvi puta djelovali kao jezičac na vagi, iako se u pravilu pridružuju onome koji samostalno, bez njih može stvoriti saborsku većinu.
Podsjetimo, mandat prošle Vlade nije morao završiti do rujna ove godine, ali je Plenković, kako tvrdi požurio s izborima zbog pandemije koronavirusa i potresa koji je pogodio Zagreb. Rezultat naglih izbora, u vrijeme koronavirusa bila je između ostaloga najmanja izlaznost od raspisivanja prvih višestranačkih izbora 1990. godine.
Jedan od uzroka male izlaznosti jest i nepostojanje mogućnosti dopisnog glasovanja, mogućnosti koja je nedavno uvedena u Poljskoj te je izlaznost bila rekordna (68%), ali i Mađarskoj gdje državljani koji žive u inozemstvu mogu glasati dopisno.
Naime, pravo glasa na ovim je parlamentarnim izborima u Hrvatskoj imalo 3 milijuna 860 tisuća birača, a izlaznost birača bila je 46,90 posto, te je odaziv birača bio po prvi puta ispod 50 posto.
Konkretno, na izbore je izašlo 1.666.907 birača, a HDZ je osvojio 621.008 glasova odnosno 37.26 posto podrške. HDZ-ovi partneri HNS i Reformisti osvojili su 21.725, odnosno 11.425 glasova. Privilegiranim manjinama ulazak u Sabor omogućen i s još manje glasova pa je tako Milorad Pupovac osvojio 10.733, Dragana Jeckov 8376, Boris Milošević 7715, Veljko Kajtazi 3745, Robert Jankovics 2807, Ermina Lekaj Prljeska 1725, Vladimir Bilek 1514 i Furio Radin 890 glasova.
U Mađarskoj izlaznost 23 posto veća
O kakvim je rezultatima riječ jasnije kada se izlaznost na hrvatskim izborima usporedi s izlaznošću na posljednjim parlamentarnim izborima u Mađarskoj koji su održani 2018. godine. U Mađarskoj na tim izborima pravo glasa imalo 8.312.173 ljudi, a svoje biračko pravo iskoristilo je čak 70.22 posto birača, odnosno njih 5.791.868.
Stranka Fidesz mađarskoj premijera Viktora Orbana na izborima je ostvarila apsolutnu većinu s osvojena 133 od 199 mjesta u parlamentu. Na izborima je za Fidesz glasovalo 2.824.551 birača, odnosno njih 49.27 posto, čime je Orban osvojio sveukupno četvrti mandat na čelu države.
Inače, mađarski izborni sustav kombinira natpolovičnu većinu po izbornim jedinicama i proporcionalni sustav, što je prvi put primijenjeno 2014. Od 199 zastupnika 2018. godine, 106 ih je izabrano izravno iz izbornih jedinica, a preostala 93 proporcionalno sa stranačkih lista
Tekst se nastavlja ispod oglasa
