Hrvatska demokratska zajednica na čelu s predsjednikom stranke i premijerom Andrejem Plenkovićem uoči skorašnjih parlamentarnih izbora nastavio je s tvrdnjama da je elektroničko glasovanje nemoguće uvesti. HDZ je isto tvrdio 2018. godine – iako je u izbornom programu za parlamentarne izbore 2016. godine koji je i danas dostupan na web stranici stranke obećavao biračima kako će uvesti e-glasovanje.
Ne samo da je HDZ u dvije verzije programa govorio da će ga uvesti nego su vodeći se logikom napisanoga, preduvjeti za uvođenje e-glasovanja već ostvareni.
Na 68. stranici cjelovitog izbornog programa HDZ navodi: “Uvođenjem i korištenjem e-identiteta za svakog građana i korištenjem e-potpisa stvorit ćemo preduvjete za elektroničko e-glasovanje, kao i za svaki drugi oblik interakcije građana i poduzetnika s državom. Korištenje interakcije bez papira čini svaku interakciju bržom i fleksibilnijom za svakoga koji sudjeluje u procesu”.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Ista tvrdnja spominje se u skraćenoj verziji programa na 21. stranici: “Uvest ćemo brzi širokopojasni pristup internetu, promovirati digitalnu pismenost i vještine među građanima, digitalizirati javnu upravu, provesti centralizaciju upravljanja svih informacijskih sustava i njihovo međusobno povezivanje, optimizirati resurse stvarajući državni računalni oblak, dok ćemo uvođenjem e-identiteta za svakog građana i korištenjem e-potpisa stvoriti
preduvjete za e-glasovanje, kao i za svaki drugi oblik interakcije s državom.”
Loading...
Preduvjet za e-glasovanje po HDZ-ovom programu – već uvedeni e-identitet i e-potpis
Iz navedenih dijelova programa koji se tiču elektronskog glasovanja razvidno kako je vrh HDZ-a znao što trebaju učiniti prije nego li e-glasovanje postane moguće.
1. Elektronički identitet
Prvi preduvjet bio je elektronički identitet o kojim se Plenković još 2018. godine hvalio: “Imamo i elektroničku osobnu iskaznicu s identifikacijskim i potpisnim certifikatom, što je preduvjet za razvoj digitalne uprave i digitalnoga društva. Već sada trećina naših građana, odnosno više od 1,5 milijuna, posjeduje elektroničku osobnu iskaznicu. Sustavu e-Građani možete pristupati iz svog doma bilo da imate elektroničku osobnu iskaznicu, token jedne od banaka ili akademski elektronički identitet”.
Dodatno, Plenković je prilikom posjeta potpredsjednika Europske komisije kazao Bitno je da razvojem modernih tehnologija implementiramo ono što je ključno za usluge hrvatskim građanima. Ključnu ulogu u tom pogledu ima jedinstveni identifikator koji, za razliku od brojnih članica Europske unije, Hrvatska već ima u obliku dobro nam poznatoga OIB-a”.
Inače, elektronički identitet u sustavu školstva implementiran je i dostupan besplatno.
2. Elektronički potpis
Drugi preduvjet je uvođenje elektroničkog potpisa kojega primjerice koristi FINA. E-potpis je zamjena za tradicionalno potpisivanje dokumenata i ugovora, koristi se u svrhu zaštite integriteta dokumenta i osigurava sigurnost, povjerenje i tajnost dokumenata i datoteka.
Na stranicama FINA-e navodi se kako se dodatna vrijednost potpisanog elektroničkog dokumenta postiže primjenom kvalificiranog elektroničkog potpisa. Kvalificirani elektronički potpis povezan je isključivo s potpisnikom te ga nedvojbeno identificira. U potpunosti zamjenjuje potpis na papiru. Isto tako, na stranici Ministarstva gospodarstva nalaze se informacije kako svaki građanin može doći do e-potpisa.
Ministar uprave Ivan Malenica je krajem 2019. godine prilikom Centra dijeljenih usluga (CDU) izjavio da njegovo ministarstvo radi i na drugim projektima u području digitalizacije među kojima su uključeni e-poslovanje, e-pristojbe, e-pečat i e-potpis.
Bačić tvrdi da postoji opasnost od hakiranja, Kuščević govorio o infrastrukturi od 5 gigabajta
Saborski zastupnik Branko Bačić i bivši ministar uprave Lovro Kuščević u zadnje 2 godine davali su izjave glede navodne nemogućnosti uvođenja elektroničkog glasovanja.
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gledatelj je u srijedu glede parlamentarnih izbora postavio pitanje kako je moguće da je Vlada mogla uvesti e-propusnice, a ne može e-glasovanje.
Predsjednik HDZ-ovog saborskog Kluba Branko Bačić ustvrdio je da je elektroničko glasovanje nemoguće uvesti zbog opasnosti od hakiranja. Demantirao ga je SDP-ov Rajko Ostojić koji je kazao da e-glasovanje HDZ nije uveo zato jer za njega nije imao volje niti želje.
Prije nego što je Bačić ustvrdio da ne mogu uvesti elektroničkog glasovanje zbog navodne opasnosti od hakiranja, bivši ministar uprave Lovro Kuščević koji je danas pod istragama USKOK-a, 2018. godine pred biračima je kao opravdanje u istoj emisiji kao i Bačić, za neuvođenje elektroničkog glasovanja naveo digitalizaciju, odnosno nedostatak infrastrukture.
“Mi smo razgovarali s teleoperaterima, konkretno T-com, za elektroničko glasovanje trebalo bi osigurati infrastrukturu od 5 gigabajta“, ustvrdio je Kuščević u Otvorenom.
Takvo objašnjenje smatralo se neuvjerljivim budući da nije bilo jasno zna li ministar uprave, koji je zadužen za digitalizaciju, razliku između gigabajta i 5G mreže.
Kao što je u srijedu Bačića demantirao Ostojić glede hakiranja, tako su prije dvije godine Kuščevića demantirali teleoperateri koji su kazali da već imaju razvijen sustav za e–glasovanje koji nude kupcima, te da bi ga bilo moguće pokrenuti u samo mjesec dana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
