Porezna stručnjakinja: Umjesto da ograničava paušalne obrte, Vlada bi trebala smanjiti opterećenje rada!

Đurđica Mostarčić

Prije nekoliko dana Porezna uprava objavila je da kreće u provjeru više od 50 tisuća obrtnika koji porez na dohodak obračunavaju i plaćaju paušalno i to zbog navodne zlouporabe prikrivanja nesamostalnog rada. Pozivi za popunjavanje upitnika dostavljaju se obrtima registriranim za stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, informacije i komunikacije, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te ostale uslužne djelatnosti.

O ovom najnovijem obrušavanju Plenkovićeve vlade na poduzetnike koji svoju djelatnost obavljaju kroz obrte – uz optuživanje poduzetnika kroz medije za „zloupotrebe“ iz usta onih koji sami sebi i svojim strankama iz proračuna koji pune ti isti poduzetnici – isplaćuju milijune – podsjećaju na vremenena planske privrede i socijalizma – u kojima je svako poduzimanje i svako poduzetništvo bilo kažnjavano. Osim onoga koje je kontrolirala Vlast. O odnosu plaće radnika zaposlenog u nekoj tvrtki i osobe koja je otvorila obrt, odnosu Porezne uprave prema onima koji plaćaju paušalni porez i pokreću svoje gospodarske aktivnosti kroz obrte – razgovarali smo s Đurđicom Mostarčić, ovlaštenom računovođom, predsjednicom Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore.

Narod.hr: Ovih je dana velika hajka na paušalne obrte vs radnike zaposlene u IT sektoru. Tko zapravo može registrirati paušalni obrt?

Sukladno odredbama Zakona o obrtu, obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja zakonom nije zabranjena, a može se obavljati i kao sezonski obrt najdulje devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Obrtnik, vlasnik ili suvlasnik obrta je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.
Nakon registracije obrta, koja je u potpunosti besplatna te se može obaviti i putem platforme e-Obrt iz udobnosti naslonjača, u roku od osam dana obrtnik je u obvezi izabrati način oporezivanja. Logično da se u razdoblju od 2018. godine, paušalno oporezivanje nametnulo kao najpovoljniji način oporezivanja, kako je i sam ministar Marić krajem 2017. godine pozivao gospodarstvenike i građane da istraže mogućnost paušalnog oporezivanja jer je to administrativno i financijsko značajno rasterećenje. Retorika je promijenjena 2019. godine, kako je tada izjavio, da će se posebno razmotriti segment velikog broja rasta obrtnika paušalista, te kako ga tretirati u budućnosti.

Narod.hr: S izmjenama Općeg poreznog zakona krenulo se krajem 2019. godine, kako je ministar Marić tada izjavio: da se udovolji prigovorima koji su došli prvenstveno iz IT sektora. Koliko zapravo stvarno dobije radnik, a koliko obrtnik paušalista ako je bruto 23 tis kn?

Ovih dana slušam o usporedbi neto dohotka, koja se kontinuirano prikazuje pogrešno. Ukoliko računamo, kako se najčešće prikazivalo ovih dana, bruto II u iznosu 23 tis kn, točno je da će radnik u Zagrebu imati neto plaću u iznosu nešto više od 13 tis kn. Međutim, radi li se o zaposleniku mlađem od 25 ili 30 godina, izvršit će mu se i povrat poreza u iznosu čak 3,4 tis kn za svaki mjesec, a poslodavac za njega neće plaćati niti zdravstveno osiguranje (za zaposlene mlađe od 30 godina). Uz to, poslodavac je u mogućnosti isplatiti i neoporezive dodatke u iznosu 13 tis kn godišnje, što znamo da poslodavci vrlo učestalo koriste, što dovodi do računice da mladi ITevci mjesečno ostvaruju u konačnici primanja u visini od 18,7 tis kn, uz spomenuti bruto II od 23 tis kn. Uz to, kao radnik ima pravo i na plaćeni godišnji, naknadu za bolovanje u visini 80%-90% plaće u razdoblju u kojem ne radi, vrlo često na raspolaganju službeni laptop, mobitel, edukaciju, možda čak i auto, a niti otkaz ne može dobiti „tek tako“ već postoji otkazni rok i pravo na otpremninu ukoliko je radio više od dvije godine.

Obrtnik iz Zagreba, s druge strane, iz bruto 23 tis kn mora podmiriti doprinose i porez i prirez, koji iznose mjesečno 1,8 tis kn te podmiriti troškove nabavke opreme i ostale troškove (internet, mobitel, struja, prostor, edukacija, literatura itd). Mladi obrtnik nije oslobođen plaćanja poreza na dohodak i pripadajućeg prireza, mora plaćati zdravstveno osiguranje a za svoje obveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Dakle, ukoliko ne izvršava svoje obveze mogu mu biti blokirani i privatni računi (dakle, ne samo poslovni), a i teže ostvaruje pravo dokazujući kreditnu sposobnost. Ukoliko mu naručitelji(i) otkaže ugovor, otkazni rok je u pravilu mjesec dana, a u slučaju da ne može naplatiti svoju robu/uslugu, Zakon o radu sigurno ne stoji iza njega kao što stoji iza radnika.
Porezni sustav ne treba udovoljavati nikome, a gornji prikaz ide u korist razmišljanja, zašto bi uopće netko ostavljao siguran posao, sa tako velikim primanjima i to u zanimanju koje je izuzetno traženo? Top 100 najvećih isplaćenih neto plaća u ICT sektoru za 2019. godinu dokaz je znatno većih plaća nego u većini drugih sektora, a da su te plaće „prebacili“ u paušalni obrt kako se insinuira, isti ne bi mogli niti registrirati jer bi prelazili prag od 300 tis kn godišnje.

Narod.hr: Predsjednica ste Sekcije računovođa pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Imate li saznanja da je Porezna uprava već uputila pozive za ispunjavanje upitnika NR?

Hrvatska obrtnička komora zatražila je povlačenje spornog upitnika odmah nakon što je Porezna uprava izvijestila o namjeri dostave istog na adrese paušalnih obrtnika. Upitnici su već poslani, i to ne samo onima koji su registrirani za djelatnost IT sektora kako se govori u medijima, što je svakako ne samo administrativno opterećenje nego i velika nesigurnost koja se uvukla u redove paušalista. Telefoni kolegica i kolega računovođa zvone danonoćno, emailovi i poruke su nam puni i mi moramo dati odgovore kako će Porezna uprava primjenjivati u praksi nejasne i neprecizne zakonske odredbe, na koje je Hrvatska obrtnička komora reagirala već 2019. prilikom njihovih uvođenja.

I tada je vrijedila odredba čl. 12. Općeg poreznog zakona kojim je jasno bilo propisano da ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, da je osnova za utvrđivanje porezne obveze upravo taj prikriveni pravni posao (npr. kad podijelite poslovanje trgovačkog društva u dva ili više kako ne bi imali prihode veće od 7,5 mil kn i time plaćali veću stopu poreza na dobit). Uvođenje čl. 12.a dovelo je do javno objavljenog mišljenja Porezne uprave da na pitanje ako usluge vrši direktor, ujedno zaposlenik trgovačkog društva drugom trgovačkom društvu koji mu je jedini klijent, odgovara da s obzirom da nisu povezna društva nema ispunjenja uvjeta članka 12.a, dok za slučaj ako istu uslugu (ili uslugu programiranja) zaračunava obrtnik trgovačkom društvu, odgovara da isto upućuje na prikriveno zapošljavanje!

U djelu upitnika, zakonodavac pita postoji li isplatitelj primitaka čije isplate čine 50% ili >50% vaših ukupnih primitaka? te napominje da ukoliko je odgovor „ne“ popunjavanje upitnika je zaključeno te je potrebno priložiti popis do deset isplatitelja primitaka s kojima ste poslovali tijekom promatranog poreznog razdoblja i potpisati upitnik. Ako je odgovor „da“ nastavite popunjavati upitnik. Nejasno je zašto se Porezna uprava odlučila upravo za ovaj postotak od 50% kad isti nigdje i ničim nije propisan. Iz iskustva, mnogi početnici krenu s jednim klijentom, razvijaju posao i nakon određenog vremena prelaze limit od 300 tis kn te postaju obveznici PDVa i poreza na dohodak temeljem poslovnih knjiga ili čak prelaze u sustav poreza na dobit čime zakonodavac svakako dobiva na više uplaćenim doprinosima i porezima.

Narod.hr: Za kraj, registrirati obrt ili trgovačko društvo? Što je bolji izbor?

I dalje je obrt najbolji mogući izbor, pogotovo za sve koji počinju sa poslovanjem. Izbor paušalnog oporezivanja dodatni je vjetar u leđa kojeg je zakonodavac već davno uveo u odredbe Zakona o porezu na dohodak. Registracija obrta omogućava legalno poslovanje i samostalnost u raspolaganju vremenom i novcem što sigurno pogoduje velikom broju mladih u njihovoj želji da ostanu u Hrvatskoj te da ovdje ostvare i sebe i svoju obitelj a ne da odu za primamljivim ponudama koje im pristižu iz inozemstva. Njima treba potpora države koja ionako ima demografski problem, a ne da lako pušta mlade ljude. Porezna uprava treba trčati u korak sa IT industrijom, kriptovalutama, platformama, aplikacijama i svim ostalim modernim čudima, a sve u svrhu kako nam se ne bi dogodio „odljev mozgova“ kao drugim zemljama u okruženju. Ako je paušalni obrt takva velika konkurencija radniku, onda zakonodavac treba smanjiti opterećenje rada, a ne stvarati pravnu nesigurnost onima koji rade, uredno izvršavaju svoje obveze i žele razvijati svoj posao bez straha od kazne po slobodnoj procjeni nedorečenih i nejasnih zakonskih propisa.

* Đurđica Mostarčić, ovlašteni je računovođa, omiljen predavač među poduzetnicima radi lakoće prijenosa informacija koje su im od iznimne važnosti. Stručnjak je u svim računovodstvenim pitanjima koja se pojavljuju u praksi od malog i srednjeg poduzetništva do neprofitnih organizacija. Pokrenula je YouTube kanal Šaptačica poduzetnicima, predsjednica je Sekcije računovođa HOK-a, članica Upravnog odbora udruge Obitelji 3 plus, autor knjige ČISTE KNJIGE i ponosna mama petero tinejdžera

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr