Ovako vruće kako nam je bilo prošlih dana, a i kao što će biti sljedećih dana – nije baš često. Ponegdje je ove godine i kao nikada do sada u znanoj povijesti mjerenja u ovom dijelu srpnja, navodi HRT u prognozi Zorana Vakule.
Inače, na postaji zračne luke Split Resnik u subotu, 18. srpnja, izmjereno je 39,4°C – apsolutno najviša temperatura zraka na toj postaji. Uzmimo u obzir i to da mjerenja postoje samo od 1981. godine.
U Malom Lošinju pak svakodnevni podaci najviše dnevne temperature postoje od 1961. godine, a u nedjelju je izmjereno 36,9°C. Najviše do sada u srpnju, no najviša temperatura zraka za sada je ostala ona 3. kolovoza 1998. – 37,4°C.
Zanimljivo je da na splitskome Marjanu, gdje podaci postoje od 1948. godine, 18. i 19. srpnja bilo je toplo kao nikada do sada na te dane, i noću, i danju, a i 17. srpnja je najviša dnevna temperatura ove godine najviša na taj datum.
U Zagrebu, na Griču, gdje podaci najviše i najniže dnevne temperature zraka postoje od 1881. godine, apsolutno najviša temperatura – 40,2°C, izmjerena istoga dana kada i rekord na Marjanu, nije nadmašena. Inače, ovoga je srpnja, na njegov 7. dan najviša dnevna temperatura zraka 36,8°C (do sada je bila 36,6°C), a na dan 17. srpnja je 37,4°C (do sada bila samo 35,7°C). Dnevni rekord na dan 19. srpnja od ove je godine 37,0°C. I najviša temperatura zraka dosadašnjeg dijela srpnja na Griču je kao nikada do sada u ovom dijelu godine. Čak 32,6°C – pri čemu je od 19 mogućih dana, čak 16 bilo vrućih. Do sada ih je najviše bilo 14 – 1952. i 2012. godine.
[FB]
Što nas očekuje u nastavku ljetnih mjeseci?
Očekuju se jako vrući dani i idući tjedan, iako nestabilnije nego prošlih dana, uz vjerojatno češće pljuskove, osobito u drugom dijelu tjedna u kopnenom području.
U onom tjednu u kojem završava srpanj i počinje kolovoz povećava se vjerojatnost za srednju tjednu temperaturu zraka bližu prosječnim vrijednostima tog dijela godine, ali i dalje barem malo višu od prosjeka. Čak i u prvim tjednima kolovoza malo je vjerojatno da će biti hladnije, realnije je za očekivati iznadprosječno visoku srednju mjesečnu temperaturu kolovoza.
Dugoročna prognoza
Hrvatsku očekuju najmanje prosječno topli mjeseci, čak i u odnosu na prosjek iz razdoblja 1981-2010. godina. Neuobičajeno je velika vjerojatnost iznadprosječne topline ne samo sljedećih tromjesečja, nego i svakog od sljedećih šest mjeseci, sve do siječnja. Naravno, to nužno ne znači i ostvarenje tih prognoza. Promjene su moguće, ali nisu jako vjerojatne.
Izgledno je da će i ova godina u većini Hrvatske biti jedna od najtoplijih u povijesti mjerenja, što je i u skladu s teorijama o globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama, zaključuje Vakula.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
