Potpisano pismo namjere o osnivanju Hrvatskoga muzeja maritimne kulture

Zadar, 21.05.2019. - Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Velimir Neidhardt, rektorica Sveuèilišta u Zadru Dijana Vican, zadarski gradonaèelnik Branko Dukiæ i zadarski župan Božidar Longin potpisali su u Zavodu za povijesne znanosti HAZU Pismo namjere o osnivanju Hrvatskog muzeja maritimne kulture u Zadru. foto HINA/ ua

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican, gradonačelnik Zadra Branko Dukić i župan Zadarske županije Božidar Longin potpisali su u utorak u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru pismo namjere o osnivanju Hrvatskoga muzeja maritimne kulture u Zadru.

“Bit će to izvrstan centar maritimne kulture, ne samo na Mediteranu, nego u svijetu! Maritimna kultura je ono što je kroz povijest uvijek bilo najvažnije. Mora i oceani bili su najvažniji informacijski koridori, kao što je danas Internet. Ne samo što se tiče njihova bogatstva i plodnosti, nego u širenju civilizacije. Mi smo, odnosno naša hrvatska kultura, rođeni na posteljici antičke civilizacije. Zadar je pritom jedan od najvažnijih elemenata. I zato zaslužuje ovaj znameniti centar. Evo, prvi korak je tu, potpisali smo pismo namjere. Slijedi rad”, rekao je akademik Neidhardt .

Idejni je začetnik ovog velikog projekta akademik Nikola Bašić, koji citirao pjesnika, znanstvenika i promotora hrvatske maritimne baštine Joška Božanića, koji je u svojim zapisima istaknuo kako bi mala zemlja Hrvatska, koja ima jednu od najdužih morskih obala u Europi, trebala biti izrazito maritimna zemlja, a ona to nije.

“Mi još uvijek otkrivamo svoje more. Hrvatski otočni i obalni svijet baštinik je maritimne kulture Mediterana, od te je kulture učio i u toj je kulturi ostavio vlastiti trag. Znatno veći i dulji nego što ga je do danas primijetila društvena, znanstvena i politička javnost ove zemlje”, kazao je Bašić te napomenuo kako je Zadar grad velike pomorske i ribarske tradicije, najstarije središte ribarstva, marikulture i njene industrije u Hrvatskoj.

Na zadarskom području prvi se put spominje hrvatsko ribarstvo 995. godine i to su samo neki od razloga zašto je ovaj grad idealan za ovakvu vrstu muzeja koja u Hrvatskoj nedostaje, ustvrdio je.

Hrvatski muzej maritimne kulture bit će smješten u sadašnjim prostorima Pomorskoga muzeja Zadra te u rekonstruiranim ili novosagrađenim prostorima Zavoda za povijesne znanosti na Obali kneza Trpimira, u nekadašnjoj restauratorskoj radionici. Perivoj Vile Dirce, kojemu će se priključiti i postojeći park Maraska, uredio bi se kao muzej na otvorenom. Bit će to tematizirano muzejsko predvorje na površini od oko 14.000 metara četvornih, a ukupna zatvorena površina muzeja ne bi bila veća od 1000 četvornih metara.

Prema zamisli akademika Bašića, muzejski sadržaj obuhvaćao bi pomorski dio, s naglaskom na lokalnu pomorsku kulturu grada i regije razvijen na tragu regionalne pomorske povijesti, ribarski dio s naglaskom na lokalni, ali i ukupni hrvatski doprinos ribarskoj kulturi i povijesti svijeta te marikulturni dio s naglaskom na suvremeni i budući održivi razvitak marikulturnoga gospodarstva.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 20, 50 ili 100 kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina