Obilježavanje Bleiburške tragedije iz svibnja 1945. kada je komunistička partizanska vojska likvidirala desetke tisuća pripadnika vojske poražene NDH-a i civila, ponovo je razdvojila državni vrh koji bi, poručuju povjesničari, trebao biti iznad podjela i isključivosti te dopustiti da Bleiburg i “križni putovi” dobiju primjereno mjesto u povijesti kako bi ih se prestalo koristiti u dnevnopolitičke svrhe.
Lučić: Bleiburg mora dobiti primjereno mjesto u povijesti, van dnevnopolitičkih upotreba
Povjesničar dr. Ivo Lučić smatra da bi političari trebali poštivati sve građane Republike Hrvatske i trebali bi biti iznad podjela i isključivosti i jednako tako svi bismo trebali prihvatiti demokraciju i standarde koje ona nameće.
“Moramo naučiti kako su interesi drugih, njihovi identiteti, osjećaji i simboli legitimni, ukoliko nisu protuzakoniti. Svijet se više ne dijeli na ‘nas’ i ‘njih'”, kazao je Lučić.
Izrazivši žaljenje što Bleiburg, kao i druga mjesta stradanja, nije pošteđen politizacije odnosno političke upotrebe, istaknuo je da je “upravo zato važno da državne institucije ne potiču tu politizaciju, nego da učine sve kako bi je izbjegli i da ta mjesta, Bleiburg, Jasenovac i druga, doista postanu mjesta komemoracije, molitve i opomene”.
“Svi događaji, pa tako i Bleiburg, trebaju dobiti primjereno mjesto u povijesti i tek tada će, kada oni kao dio naše prošlosti postanu povijest, prestati i njihova dnevnopolitička upotreba”, dodao je Lučić.
‘Posjet predsjednice Grabar Kitarović Bleiburgu je dobar potez, Milanovićevo odavanje počasti u Teznom je kompromisno rješenje’
Odluku predsjednice da posjeti Bleiburg smatra ispravnom, “kao što je svojevremeno bila ispravna i odluka Ivice Račana da njegova vlada bude pokrovitelj odavanja počasti poratnim žrtvama”.
“Simboličan iskaz poštovanja mrtvih, posebno žrtava koje su pale krivnjom ‘naše strane’ civilizacijski je doseg i preduvjet je poštovanja i suradnje među živima”, kazao je Lučić.
Odluku premijera Zorana Milanovića da počast poratnim žrtvama oda u Teznom smatra “kompromisnim ili polovičnim rješenjem”.
“Posjetom Teznu na simboličan način odaje počast žrtvama, a nije se izložio eventualnim neugodnostima koje je mogao doživjeti u Bleiburgu”, rekao je Lučić. To je, ocjenjuje povjesničar, “legitimno i razumljivo”.
“I predsjednica Republike je posjetila Jasenovac nekoliko dana prije tamošnje manifestacije, vjerojatno iz sličnih razloga kao i premijer”, dodao je.
Barić: Komemoracijom u Teznom željelo se ‘dekonstruirati’ Bleiburg
“Ako smo, ili barem težimo biti demokratsko pluralno društvo, onda o traumatičnim događajima naše prošlosti treba postojati rasprava pa i potpuno suprotna mišljenja”, izjavio je povjesničar Nikica Barić s Hrvatskog instituta za povijest.
Barić dijei mišljnje s Lučićem da je premještanje komemoracije u Tezno bilo nepotrebno jer je Bleiburg već postao simbol stradanja, bez obzira na kojem je stratištu bilo više žrtava.
Barić smatra da se odabirom Teznog željelo “dekonstruirati” Bleiburg koji za dio naše javnosti predstavlja važno “mjesto sjećanja”.
“Pomalo je apsurdno govoriti da su se na Bleiburgu Jugoslavenskoj armiji predali ustaški zlikovci, a onda otići u Tezno i reći da tu leže nevine žrtve komunističke represije. Pa riječ je dobrim dijelom o istim ljudima koji tako, od zlikovaca na jednom, postaju žrtve na drugom mjestu, rekao je Barić i dodao da je to tako kada se balansira i složene povijesne događaje pokušava prikazati na pojednostavljen način.
“Nitko ne mora ići na Bleiburg, ali smatram da bi tamo trebala biti glavna komemoracija, a ona se mora provoditi na dostojanstven način, bez vulgarnog para-ustaškog folklora”, istaknuo je Barić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa