Povjesničarka Feldman: 27 godina od uspostave demokratskog poretka u Hrvatskoj nailazimo na nedostupnost gradiva iz razdoblja komunizma

andrea feldman
Foto: Privatna zbirka, Andrea Feldman

Zabrinuti zbog stvaranja ozračja duhovne, političke i intelektualne represije u hrvatskome društvu, prošlog je tjedna skupina hrvatskih povjesničara te povjesničara književnosti i umjetnosti (njih 24) potpisala je apel kojim se od političkih, pravosudnih i drugih vlasti zahtijeva jamčenje slobode mišljenja, govora i povijesnog istraživanja te prekid s pokušajima nametanja i propisivanja tzv. povijesnih istina, stoji u priopćenju hrvatskih povjesničara – potpisnika apela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Apel 24 povjesničara: Za slobodu misli i govora, za slobodu povijesnog istraživanja!

Nakon toga pozvani su svi koji se slažu s njegovim sadržajem, da ga također potpišu, što je do sada učinilo 1056 građana. Apel možete pročitati i potpisati ovdje.

Povjesničarka Andrea Feldman magistrirala je i doktorirala povijest na Sveučilištu Yale u SAD. Autorica je i urednica nekoliko knjiga, od kojih se jedna posebno bavi liberalizmom u Hrvatskoj 19. stoljeća. Andrea Feldman predaje povijest na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zamolili smo je za razgovor povodom Apela hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora, za slobodu povijesnog istraživanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Zašto ste potpisali ovaj Apel?

Dr.sc. Andrea Feldman: Apel vrlo jasno izražava i moju brigu za stanje naše historiografije, ali još više za okruženje, za naše društvo, u kojemu povjesničari danas, 27 godina od uspostave demokratskog poretka u Hrvatskoj, još uvijek nailaze na prepreke kad je riječ o slobodi povijesnog istraživanja i prezentacije rezultata istraživanja. To se prije svega tiče otvaranja arhiva i dostupnosti gradiva iz razdoblja komunizma, koje još uvijek nije do kraja definirano i očekuju se novi zakoni, koji bi i sadašnji pristup gradivu mogli ograničiti. Prepreke koje se postavljaju pred istraživače su često političke i ideološke prirode, a poseban je problem što im se nerijetko pridružuje i pravosuđe. O tendencioznim, a ignorantskim medijima ne treba posebno ni govoriti.

Kao profesoricu me posebno brine stanje na Sveučilištu. Zgrožena sam ideološkim borbama koje se vode na nekim fakultetima i odsjecima, posebno onima koji imaju monopol na osiguravanje znanstvenog napredovanja u struci i koji taj monopol koriste na štetu znanstvenika. Isključivost i sirova mržnja prema onima koji drugačije misle, nerijetko je jedino što prenose na studente. Umjesto da se podučava i potiče slobodno istraživanje, analitika i razmišljanje, agitira se u učionicama, što nerijetko uključuje i poticanje studenata na izravan politički aktivizam. Mnogi studenti, a naročito oni poslije diplomskih studija ili doktorandi, iskusili su da ih profesori prisiljavaju na izbor ideološki „podobnih“ tema, a sprječavaju istraživanja onih tema koje oni, kao njima „nadređeni“ smatraju nepodobnim. Osim što je sramotno, to je i izuzetno provincijalno, te ističe potrebu za obranom slobode istraživanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Kakvo je u tom smislu bilo Vaše iskustvo na Sveučilištu Yale?

Dr. sc. Andrea Feldman: Samo jedan primjer. Imala sam privilegiju raditi s profesorom Davidom Montgomeryjem, velikanom povijesti rada, radničkih sindikata i komunističkog pokreta, kojemu je i sam u mladosti pripadao. Tijekom prvog semestra koji sam provela na Yaleu nekoliko sam mu se puta suprotstavila iskustvom nekoga tko je tih burnih devedesetih godina upravo izašao iz komunističkog sustava. Ne samo da me je izvrsno ocijenio, nego me je zamolio da mu budem asistent tijekom slijedećeg semestra na predmetu Povijest radničke klase u Americi. Dakle, ne samo da me nije sankcionirao jer sam mislila drugačije od njega, nego me je cijenio po onome što sam znala i kako sam argumentirala svoj stav. To je bilo iskustvo koje me je zauvijek promijenilo i tako se ja danas pokušavam ponašati prema svojim studenticama i studentima. Poštujem različita mišljenja i uvjerenja, ali sam vrlo stroga kad je u pitanju znanje i poštenje u znanstvenom radu.

Narod.hr: Kako ste zadovoljni recepcijom Apela u javnosti?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr.sc. Andrea Feldman: Posebno su mi mrske političke diskvalifikacije koje idu ad hominem, kojih na žalost nikada ne nedostaje u kontroliranom javnom prostoru. Uz, naravno, teoriju zavjere, bez koje ne može proći niti jedna inicijativa. Nekoliko se novinara pokušalo domisliti „pravom“ razlogu za ovaj apel. Budući da ne znaju misliti o idejama, lijepe etikete, pa smo svi, bez razlike, ispali konzervativni, desni, „vrlo desni“, da ne spominjem neke još sramotnije objede. Iako su pojmovi slobode misli, govora i istraživanja o kojima govori apel neodvojivi od liberalne demokracije, i njihova obrana ne može biti ništa drugo do čin demokratskog duha. A oni koji nisu mogli naći ništa problematično u ovom apelu domišljaju se kako je veći problem u onome što „nije rečeno“. Apsurdno. Najvažnije je ponoviti kako se država ne smije miješati u znanstveni rad i ograničavati slobodu govora, misli i istraživanja. Nakon iskustva od 45 godina komunizma u kojemu se sjećam ne samo tema koje su mi bile nametane, već i cijelih područja istraživanja koje su bile doslovno zabranjene za istraživanje, poput povijesti plemstva ili Katoličke crkve, jasno je da kao akademski građani ne želimo dopustiti da se danas, 2017. godine ponovi nešto slično.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.