Predizborno obećanje HDZ-a: Dopisno i elektroničko glasovanje – ludom radovanje

Foto: Fah

U petak 27. srpnja nakon zahtjeva Mosta te izvješća DIP-a kojim se povrđuje da se na razini Europske unije preporuča elektroničko i dopisno glasovanje, ministar uprave Lovro Kuščević poručio je kako je u Hrvatskoj uvođenje istoga nemoguće još barem dvije godina, iako se upravo uvođenje elektroničkog i dopisnog glasovanja spominjalo u HDZ-ovom predizbornom programu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

EP usvojio elektroničko i internetsko glasanje: Za provedbu zaduženo Kuščevićevo ministarstvo koje sabotira referendum kojim se to traži

“Danas tehnološki uvjeti ne zadovoljavaju te kriterije da bi se moglo osigurati elektronsko glasovanje. Naime, u razgovoru s teleoperaterima mi smo dobili informaciju da tako nešto je moguće osigurati tek za dvije godine.”, kazao je ministar Lovro Kuščević.

Isti dan je stiglo suprotno mišljenje iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM):

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Elektroničko glasovanje je moguće uvesti već danas, no pitanje je koliko je sredstava za to potrebno izdvojiti”, rekao je Krešimir Mazor iz HAKOM-a.

No koliko su stvari izmakle kontroli za Vladu premijera Plenkovića pokazuje HDZ-ov predizborni program u kojem se najmanje dva puta navodi uvođenje elektroničkog i dopisnog glasovanja na izborima:

“Za nas je strateški interes afirmacija hrvatskog iseljeništva, njegovo aktivno uključivanje u gospodarska i nacionalna pitanja te integracija iseljene Hrvatske u hrvatski društveni, politički i socijalni život. (…). Uvest ćemo dopisno glasovanje na svim lokalnim, parlamentarnim i izborima za predsjednika/cu države.” (str. 60.)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Uvođenjem i korištenjem e-identiteta za svakog građana i korištenjem e-potpisa stvorit ćemo preduvjete za elektroničko e-glasovanje, kao i za svaki drugi oblik interakcije građana i poduzetnika s državom.” – “Cjelovite e-usluge do kraja 2020. (str. 69.)

Iako se dopisno i elektroničko glasovanje izričito navodi u programu koji je Plenković koristio da dobije povjerenje birača na izborima, u Programu Vlade 2016. – 2020. više nema izričito riječi o elektroničkom i dopisnom glasovanju, već samo o popravku izbornog sustava općenito, i to samo na razini izbornih jedinica, što uostalom Ustavni sud traži od 2010.: “Vlada Republike Hrvatske pristupit će temeljitoj analizi postojećeg izbornog sustava kako bi se ispravili njegovi nedostatci, neusklađenosti između Zakona o izborima zastupnika uHrvatski sabor i Zakona o izbornim jedinicama, te prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama.”

Sastanak Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH 9-10.12.2016.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U Vukovaru 2016. godine održalo se dvodnevno zasjedanje Vladina Savjeta za Hrvate izvan domovine na kojem je prvi puta nazočio i premijer Plenković. Hrvatski iseljenici su tada između ostaloga zatražili bolje odnose s domovinom, izravne letove, ukidanje dvostrukog oporezivanja, veću zastupljenost u Saboru i elekroničko glasovanje u dijaspori. Premijer Plenković sam je poručio kako će se tražiti riješenje problema.

“Morat ćemo u budućnosti razmisliti o tehnološkim rješenjima koja postoje u drugim zemljama, o komparativnoj praksi koja bi taj evidentan problem nejednakosti riješila. Mislim da je to jedna od tema o kojoj će se raspravljati tijekom ovih dana na Savjetu i vidjeti koja su rješenja najbolja i najprimjerenija, jer ovako kako je danas po mome je mišljenju nepravedno. Premali je broj onih koji glasuju u odnosu na broj onih koji žive u inozemstvu”, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Način kako se danas glasa, po mom mišljenju, nije dobar, nepravedan je. Nisam siguran da je toliki stvarni pad interesa ljudi koji žive u inozemstvu za politička zbivanja u domovini. Da ljudi imaju drugačiju tehnološku mogućnost, vjerojatno bi drugačije reagirali”, dodao je premijer.

Zaključci sastanka Savjeta o dopisnom i elektroničkom glasovanju nalaze se na 2. stranici dokumenta pod prvom točkom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nadalje 12.12.2017 godine Plenković jasno kaže:

„Činjenica da se izmjenama Ustava od 2010. godine može glasovati samo u sjedištu diplomatskih misija i konzularnih ureda bitno ograničava prava naših sugrađana da sudjeluju u demokratskom procesu. Dali smo zadaću nadležnim ministarstvima da krenu promišljati kako ići u korak s modernim tehnologijama da se to pravo omogući šire nego što je to danas“, poručio je predsjednik Vlade.

Šest dana nakon, na sjednici Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske premijer govori:

“Drugo je pitanje ostvarivanja biračkoga prava jer znate i sami da zbog izmjena Ustava iz 2010. godine, da se glasovanje može organizirati isključivo u gradovima gdje postoje sjedišta diplomatskih misija i konzularnih ureda i to mnogim našim sunarodnjacima stvara velike prepreke da bi sudjelovali na izborima (…) Taj problem moramo adresirati. Nije jednakost ako netko mora ići do biračkog mjesta dvije minute, a netko mora preći tisuću kilometara. To baš ne djeluje jednako.”

Nakon što je premijer Plenković 2 godine sam davao argumente za uvođenje elektroničkog i dopisnog glasovanja za pravedniji izborni sustav i nakon što je uvjeravao javnost kako nadležna ministarstva rade na rješenju problema, 7.6.2018. ministar uprave Lovro Kuščević poručuje:

“Zapravo, zasad nismo donijeli odluku hoćemo li, i kada, početi izmjene izbornog zakonodavstva”

Cijela farsa sa elektroničkim i dopisnim glasovanjem završava na početku spomenutog 27. srpnja kada ministar uprave tvrdi kako je prije elektroničkog i dopisnog glasovanja potrebno uvesti 5G internetsku mrežu iz sigurnosnih razloga, što možda ne će biti gotovo ni za dvije godine.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [810.24 KB]

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.