Predsjednik poljoprivredne komore: Hrvatska je pala na samo tri tisuće isporučitelja mlijeka

Predsjednik poljoprivredne komore Mladen Jakopović komentirao je za N1 povećanje cijena artikala. I koliko je Hrvatska zapravo samodostatna u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Osobito mlijeka.

“Po Eurostatovim cijenama se dobro vidi tko zapravo diže cijene, na toj listi su su proizvođaći pića i hrane, u drugoj koloni su maloprodajne cijene trgovaca i u trećoj koloni stoji inflacija. Prosjek EU-a je takav da su proizvođači morali dići cijene za 2,3, posto u odnosu na trgovce, a kod da nas je obrnuta situacija. Trgovci su digli cijene za 2,3, posto u odnosu na proizvođače. To jasno pokazuje gdje je problem i čega se trebamo bojati”, rekao je predsjednik poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Problem je u stranim trgovačkim lancima

“Dok se domaći trgovački lanci uredno odazivaju na sastanke, strani lanci pošalju ljude koji o ničem ne odlučuju. Svi kao potrošači se moramo zapitati kamo idemo kupovati. Zapravo nema nikakvog razloga za to poskupljenje. Rješenje je to da moramo mijenjati svoje potrošačke navike. Mislim da je ključno u ovom trenutku Ministarstvo financija, on imaju mehanizme kojima mogu multinacionalke staviti pod kontrolu. Vlada mora s Ministarstvom financija to malo oštrije staviti na stol. Najviše su rasle cijene ambalaže, a pogotovo one koje nema u EU-u, tu se vidi najveći skok cijena”.

“Eurostatova statiskika pokazuje da je puno manje rasla proizvođačka cijena nego trgovačka. Ne vidim razloga zašto bi sad trgovci još trebali dizati cijenu? Nema razloga za to. Moramo malo više ispromovirati domaću proizvodnju i što više kupovati domaće proizvode. Ako imate u novčaniku samo 50 eura, naravno da ćete morati odabrati koje proizvode kupiti, međutim što su cijene više izložene prema van, one ne mogu rasti nego samo padati jer to je zdrava otvorena konkurencija”, rekao je te dodao: “Jaja su jedan od fenomena koji se dogodio.

Dva su razloga za to. Jedan je ptičja gripa koja brani držannje peradi na otvorenom, a drugo je dizanje standarda, sve više je podnog uzgoja, a ne kaveznog. Tu se možda dogdio mali dodatni skok u Hrvatskoj koji je veći nego u Europi, ali tu se radi od dva ili tri posto. I cijena peradi je skočila pa se malo smirila, a što se tiče junadi, naša proizvodnja uglavnom završava u izvozu. Cijene u trgovačkim lancima su niže nego proizvođačke cijene. Isto je s maslinovim uljem ako se mogu dobiti veće cijene. Tu se radi o kupovnoj moći, a tu je problem kupovne moći hrvatskg potrošača”.

Hrvatska je pala na samo tri tisuće isporičutelja mlijeka

“Mali proizvođači su praktički izumrli. Zemlje u okruženju imaju dodatne subvencije koje mi nemamo. No, eto. I Petrokemija je ponovno pokrenula proizvodnju. Umjetno gnojivo je velika stavka u proizvodnji. Na potezu od Zagreba do Varaždina nema crpke koja drži plavi dizel, proizvodnja plavog dizela je isto velika stavka. Cijena stočne hrane se sad stabilizirala, tu su u većem poblemu oni koji su čuvali velike koloičine pšenice u silosima zbog pada cijena. Europa sad kreće i u pregovore s Kanadom, Australijom, Novim Zelandom i tu je bojazan da ne dođe do pretakanja pojedinih namirnica iz trećih zemalja. Bit će dosta teški ti međunarodni pregovori”.

On smatra kako se trenutno očekuje da će cijene električne energije ostati na istome.

“Za plin ćemo vidjeti i nadamo se da će Vlada naći načina za finaniranje toga. Nadam se da ćemo što više biti samodostatni u samoj proizvodnji i da ćemo uložiti napore da ne ovisimo o uvozu voća i povrća. Sve se više priča i o zelenom stočarstvu i porezu na crveno meso. No, mi tu ipak malo kaskamo za Europom”, zaključio je.