Preferencijalno glasanje: Znate li kad je uvedeno i kako utječe na rasplet izbora?

Predizborna kampanja u punom je jeku, a taj, za hrvatsku politiku, “sudbonosni” 17. travanj je pred vratima. Na parlamentarnim izborima hrvatski će birači, u RH i inozemstvu, moći birati između 165 pravovaljanih lista. Još zanimljivije zvuči podatak da se za 151 zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru natječe čak 2277 kandidata. Neki od njih očekuju “prolaz” na temelju svojeg visoko istaknutog mjesta na nekoj od izbornih lista najjačih stranaka. Onim drugima, većini, ostaje nadati se da će ih građani prepoznati i zaokružiti njihovo ime “preferencijalno”.

Mogućnost je to koja je prvi put uvedena na izborima za Europski parlament 2013.  Uvođenje preferencijalnog glasanja za pojedinog kandidata, koja je biračima dalo mnogo veći utjecaj na budući izgled Sabora, odlično je zaživjela među biračima. Na svakim izborima, većina birača iskoristi tu mogućnost. Njeno je uvođenje predstavljalo najznačajniji demokratski iskorak u izbornim pravilima u posljednjim desetljećima.

>Bliže se izbori: Kampanja u punom jeku

Što je preferencijalno glasanje?

Preferencijalno glasanje je naziv za mogućnost birača da unutar liste kandidata pojedine stranke izaberu imenom i prezimenom svojeg favorita. Kako bi imao mogućnost ulaska u Sabor takav kandidat (koji ne ulazi “po redu”) mora osvojiti minimalno 10% glasova koje je osvojila lista. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.

Preferencijalno glasanje prvi put 2013.

Preferencijalno glasovanje kod nas je primijenjeno u nekoliko izbornih ciklusa, a prvi put na izborima za Europski parlament 2013. godine. Uvođenju tog pravila na europske izbore kumovala je preporuka Europske unije tijekom pristupnih pregovora. Usprkos tome, hrvatske su političke oklijevale uvesti to pravilo i na izbore za Hrvatski sabor. Ključnim se tada pokazala građanska inicijativa “U ime obitelji” predvođena dr. Željkom Markić koja je 2014. pokrenula referendumsku inicijativu pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.

Namjera im je bila sveobuhvatna reforma izbornog zakona i uvođenje pravednijeg i demokratičnijeg sustava. Jedan od ciljeva inicijative bilo je uvođenje preferencijalnog glasanja za troje kandidata s određene liste bez ikakvog postotnog praga po uzoru na Švicarsku, Slovačku i Luksemburg.

>Analiza: Tko, s kim i zašto ide u izbornu utrku na ljevici, centru i desnici?

Zbog niza opstrukcija ova inicijativa nije uspjela i Hrvatska nije doživjela korjenite promjene izbornog zakona. Ipak, nametanjem ove problematike na političku agendu i sve većim pritiskom javnosti ova je inicijativa na koncu posredno zaslužna za uvođenje preferencijalnog glasanja i na parlamentarnim izborima koje je prvi put uvedeno za izbore 2015. (u nešto limitiranijem obujmu nego je bilo planirano referendumom).

Smanjio se utjecaj predsjednika stranaka

Nakon desetak godina i nekoliko izbornih ciklusa u kojima je na snazi preferencijalno glasanje može se zaključiti da je ono utjecalo povoljno na podizanje razine demokratske kulture u RH. Naime, preferencijalni glas je zaslužan za smanjenje utjecaja stranačkih vođa na krojenje izbornih lista i još više na izgled pojedinog stranačkog kluba u Saboru.

Također, broj preferencijalnih glasova daje određenom Saborskom zastupniku kredibilitet i političku težinu što posredno umanjuje na njega utjecaj stranačke stege.

Uz to, političke kampanje postaju još dinamičnije jer uz natjecanje stranaka imamo i natjecanje kandidata koji nerijetko vode samostalne kampanje ne bi li se istaknuli u masi i zaslužili birački preferencijalni glas.

>Mario Radić: Obitelj je sve, volim laganiju glazbu, a evo zašto nosim plave kravate

Preferencijalno glasanje na izborima 2020.

Hrvatski su birači skloni preferencijalnom glasanju, pokazuju podaci. Na izborima 2020. tu je “povlasticu iskoristilo 67,5% birača. Rekorder po broja glasova tada je bio ministar zdravstva Vili Beroš. Povjerenje mu je poklonilo preko 35 000 građana.

Ipak, zbog unutarnjih ograničenja (prag od 10%) učinak preferencijalnog glasanja na izgleda Hrvatskog sabora je tek 7%. Samo je 10 od 143 zastupnika (bez manjinaca) na ovaj je način zaradilo saborski mandat.

>Potez Selak Raspudić nasmijao mnoge: Pogledajte što je poklonila Plenkoviću