Pregled tjedna: Lovrinović o uvođenju eura, Bartulica o ratu u Ukrajini, Kalinić o padu drona u Zagrebu..

Iz proteklog tjedna izdvajamo gostovanje profesora na Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lovrinovića u emisiji Press klub Tihomira Dujmovića, gostovanje saborskog zastupnika Domovinskog pokreta, Stjepe Bartulice, na N1 televiziji te gostovanje bivšeg šefa Ureda za hitne situacije grada Zagreba Pavle Kalinića u studiju Večernjeg lista.

Lovrinović o nobelovcu Stiglitzu i uvođenju eura

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz kazao je da bi Hrvatska trebala pričekati s uvođenjem eura. Smatra da bi šteta mogla biti veća od prednosti zbog šokova koji se događaju u svijetu.

“Nobelovas Stiglitz već nekoliko godina upozorava hrvatsku vladu: ‘Nemojte ljudi, to je štetno za Hrvatsku, posebno u situaciji kada se destabilizira međunarodna situacija, niste još došli na razinu razvijenosti, produktivnosti, tehnologije, životnog standarda da uvodite euro’. Ne govori samo on to, govore o tome još nekoliko nobelovaca, svjetski ekonomista. Upozoravaju Hrvatsku”, rekao je Lovrinović.

‘U današnjem vremenu itekako je vidljivo koliko je važno imati svoju valutu’

Napomenuo je da nije najveća opasnost u porastu cijena.

“Hrvatska narodna banka postala bi potpuno nepotrebna, postala bi samo servis za provođenje politike. Budući da naše gospodarstvo ne bi moglo koristiti devizni tečaj za pomoć u određenim trenucima, onda ne bi moglo koristiti devalvaciju, provodi se interna devalvacija. Što to znači? Nemamo više devizni tečaj, ne možemo više time pomagati gospodarstvu, ali ćemo sada devalvirati rad ljudi koji rade, pa ćete vi Hrvati imati niže plaće. Zašto? Da ostanete konkurentni prema drugim konkurentima u drugim zemljama. Također, u situacijama velikih poremećaja kao što je sada – neravnoteža ili sukoba, tek se tada vidi koliko je važno imati svoju valutu. Ne zaboravimo – svaka je središnja banka u svojoj valuti beskonačno likvidna.

Nama se ne može povećati likvidnost ako danas, sutra netko odluči uvesti euro u Hrvatsku zato što svaka središnja banka može emitirati svoj novac, teoretski koliko treba. Naravno da neće, ali se manipulira. Kaže se: ‘Vidite, mi ako uđemo u euro-zonu, tu je Europska središnja banka, bit ćemo likvidniji. Ako se govori o deviznoj likvidnosti, Hrvatska ima oko 20 milijardi eura deviznih rezervi. Najmanje 10 milijardi eura ima viška, neoptimalnih deviznih rezervi koje izvozi u inozemstvo te se na tome razvijaju druge ekonomije, na tome je prinos blizu 0% jer su kamatne stope nikakve. S druge strane, oko 20 milijardi eura imaju građani na štednji u devizama. Da ne objašnjavam dalje – ovo je siguran put u neuspjeh. Ovo što radi Plenkovićeva vlada je jedno svjesno upropaštavanje, poduzimanje akcije koja neće i ne može imati namjeru da popravi ekonomsko stanje u Hrvatskoj”, objasnio je Lovinović.

“Rat sa sobom redovito donosi nestabilnu ekonomsku situaciju, krizu, inflaciju i neizvjesnost za budućnost, pa od toga niti sada nismo mogli pobjeći. Dok se u vrhu Europske unije vode diskusije treba li barem prekinuti trgovinu naftom s Rusijom, a dugoročno će se Europa – sad je sasvim sigurno, odmaknuti i od ruskog plina, kod nas se iz dana u dan podižu cijene najosnovnijih prehrambenih stvari, ali mediji vam o tome šute i pokušavaju prikriti – inflaciju”

Bartulica o ratu u Ukrajini

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta, Stjepo Bartulica, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao rat u Ukrajini.

“Zastrašujuće je što se događa i odvija u Ukrajini pred očima cijelog svijeta. Pad letjelice u Zagrebu upućuje na neki način na zaključak da ne možemo isključiti da se nešto dogodi, da se ratni sukob proširi izvan Ukrajine. Čini mi se da ne ide po planu tijek događaja koji je zamislila ruska vlada. Zakopali su se. Vidimo da neke gradove teško osvajaju. Mariupolj izgleda kao novi Vukovar. Ljudska su stradanja ogromna. Teško je predvidjeti ishod. Bio sam u siječnju dva dana u Kijevu, gotovo mi je nezamislivo da ruska vojska pokušava vojno osvojiti takav grad.

Možda idu na taktiku da ga zaokruže i pregovaraju s te pozicije. Ponovit ću, odgovornost dijeli i zapadni svijet, ponajviše SAD. Od raspada bivšeg Sovjetskog saveza napravljeno je puno pogrešaka. Podsjetit ću, 1994. potpisan je takozvani Budimpeštanski memorandum. Britanci, Amerikanci i Rusi su potpisali taj sporazum s Ukrajinom. Jamčili su suverenitet i integritet te zemlje, a za uzvrat se ukrajinska vlast odrekla nuklearnog oružja. Da su zadržali nuklearno oružje, vjerojatno se Putin ne bi usudio ovako ponašati, a Britanci i Amerikanci su tada nagovarali Ukrajinu da to učini i sada se vidi unatrag da je to bila kobna pogreška”, objašnjava Bartulica.

Prokomentirao je odnos SAD-a prema Ukrajini.

“SAD od 2014. godine, to je bila Obamina administracija, ima veliki utjecaj otkad su svrgnuli Janukoviča, proruskog političara koji je pobjegao iz Ukrajine. Gotovo osam godina SAD ima vlast u Kijevu koja im je sklona. Sigurno da dijele odgovornost jer morali su biti spremni na sve moguće scenarije”, kaže.

Kalinić: ‘Kakvi su to sigurnosni protokoli kad na to mjesto dođu premijer i ministri pa rade fotkice’

Pavle Kalinić, bivši šef Ureda za hitne situacije grada Zagreba, bio je gost emisije u studiju Večernjeg lista. Komentirao je pad drona u Zagrebu te rezultate istrage o tome je li u njemu bila bomba. Osvrnuo se i na ratna zbivanja u Ukrajini te na naoružanje kojim se koriste ruske i ukrajinske snage, prenosi teleskop.hr.

– Riječ je o zamagljivanju. Da je tamo eksplodirala bomba od 120 kg, ne bi bilo jednog čitavog stakla tko zna koliko kilometara. A ovdje je u krugu 50 metara bila zemlja pobacana po automobilima i popucana stakla. Oni koji su bili u ratu znaju da nije bilo bombe kad vide taj krater. No, neovisno o tome je li bilo bombe ili nije, kakvi su to sigurnosni protokoli kad na to mjesto dođu premijer i ministri pa rade fotkice. Da je bomba eksplodirala, onda dijelovi Tupoljeva ne bi tako izgledali – kazao je Kalinić te dodao:

– Sve je nategnuto kako bi se prikrio glavni problem, a to je da Hrvatska nema protuzračnu obranu. I to što se pozivamo na NATO i da smo zaštićeni, a dron je preletio tri zemlje… A još jedna je laž da smo letjelicu uočili nekoliko minuta prije pada jer američki radari koje koristimo vide do Budimpešte. Ovo je pokazalo da je NATO-ov kišobran prilično šupalj. Letjelicu ste nazvali sovjetskim kršem, a u Ukrajini domaći ratnici i Rusi također upotrebljavaju oružje iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća.

‘Rat u Ukrajini mogao se izbjeći’

– Naravno da imaju stare zrakoplove jer Ukrajinci nisu uspjeli nabaviti nove. Ali nemaju samo Ukrajinci zastarjele avione MiG-29, pa i Srbiji su ih poklanjali. I ovo što ćemo mi kupiti, Rafale, oni također nemaju komponentu smanjene vidljivosti za radare. Smatram da bismo mi trebali kupiti četiri ili šest najnovijih aviona F-35. Pa da se naši piloti obučavaju na tome. Koji je smisao ići sa zastarjelom tehnologijom, s kime ćete se moći nositi na taj način? Taj rat u Ukrajini mogao se izbjeći, no ovo je, između ostalog, udar i na Njemačku zbog plina. A kakav je to rat dovoljno govori da se Europa snabdijeva plinom koji prolazi kroz Ukrajinu.

Može li se usporediti opremljenost ukrajinskih, ruskih i NATO vojnika?

– Iz Hrvatske ubrzano odlaze šljemovi, pancirke i nešto oružja. Zapad će se za Ukrajinu boriti do posljednjeg Ukrajinca. To je tragedija manjih nacija. Pitanje je tko je ekipi koja je sad na vlasti u Ukrajini pomogao da dođe tamo. A Rusija ne može izgubiti u tom sukobu jer ima nuklearno oružje.

Koji su pravi razlozi ruske invazije?

– Zato što je Rusija nakon trideset godina zaključila da se više ne može povlačiti. Pa Kissinger i najveći geostratezi tvrdili su da se ne može ići na istok. Svi su mislili da se može, no ne može. Možete nekog pritiskati dok ne podivlja. Pa Putin je sam kazao da je učio od štakora, a on kad je stisnut uza zid ide u napad jer nema izbora. Kao što se Sovjetski Savez raspao na 15 država, tako bi se i sada Rusija raspala na novih 15 država da su ostali na vlasti ljudi poput Jeljcina.

Koji su mogući ishodi sukoba?

– Nadam se da će ubrzo sjesti za stol Washington i Moskva i dogovoriti mir i razgraničenje jer vidi se da ova relacija Kijev – Moskva to ne može. Rusija je gurnuta u zagrljaj Kini, što ne odgovara Rusima jer logično je da oni budu s ostalim pripadnicima judeokršćanske kulture – SAD-om, Europom… S druge strane, Kinezi prate svaki korak zbog svojih interesa s Tajvanom.

Kakvo je stanje atomskih skloništa u Hrvatskoj?

– Bio je donesen zakon u kojem se ona nisu spominjala, a time je došlo do toga da se nova ne grade, a stara ne održavaju – zaključio je Kalinić.