Pregled tjedna: Mandić o demografiji, Bartulica o lustraciji, Grmoja o utjecaju Vlade na DORH

Iz proteklog tjedna izdvojili smo intervjue Petre Mandić (Most) o demografiji, te Stjepa Bartulice (DP) o lustraciji i Nikole Grmoje (Most) o utjecaju Vlade na DORH.

Članica Predsjedništva Mosta Petra Mandić u programu N1 govorila je o demografskim mjerama, temi koja se aktualizirala najavom o punoj naknadi za čitavo vrijeme prodiljnog dopusta. Osvrnula se i na izjavu ministra Josipa Aladrovića o Hrvatskoj kao fenomenalnom mjestu za život.

Za Vladinu najavu pronatalitetne mjere kojom će se uvesti puna plaća za vrijeme porodiljnog dopusta, Petra Mandić je kazala:

“To je jedna od mjera koje se čekaju. Primarno, ono što smatram da je potrebno demistificirati jest da je to jedna od mjera iz europske direktive o usklađivanju privatnog i poslovnog života roditelja koja stremi tome da očevi i majke budu jednako zastupljeni odrastanju djeteta, ali to nije demografski revitalizirajuća mjera ako se uzme sama za sebe. Jer europska direktiva je više usmjerena na ravnopravne probleme, na povratak na posao, na odnos poslodavca i roditelja, na osiguranje nekakvog života u konačnici i na očinski dodatni dopust. Ono što smo vidjeli sada u Vladinoj najavi, ja, budući da sam već iščitala tu europsku direktivu jer je donesena 2019., vidim jedino mjere koje su “copy-paste” upravo te europske direktive koja ne stremi demografskoj revitalizaciji Hrvatske, ona nije specifična za Hrvatsku. Ona stremi rodnoj ravnopravnosti, što je legitimno, ali nije ono što nama treba.”

“Nama treba cjelovito rješenje, ono što je još 2015. demograf Šterc predlagao, a to je da imamo na razini potpredsjednika vlade jedan zajednički sustav koji bi brinuo o cjelokupnoj reformi države kako bi se demografski revitalizirala. Ukoliko ne sredimo pravosuđe i korupciju nećemo ni demografski revitalizirati Hrvatsku” – ističe Mandić.

“U ovom trenutku ukupni udio državnog proračuna koji se koristi za mjere demografske revitalizacije je 2%, što je mizerno. Treba uzeti u obzir da su to naknade plaće za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta. Mi želimo ići u potpunu reformu dječjeg doplatka, odnosno olakšica za uzdržavanu djecu kojom bi izmijenili zakon o porezu na dohodak i olakšice za uzdržavanu djecu ukinuli i u potpunosti ih zamijenili s fiksnim iznosom doplatka po uzoru na Njemačku” – objasnila je Mandić.

“Klub Mosta zastupa demografske politike oduvijek i zastupat će i dalje.” – poručila je Mandić.

Komentirala je i situaciju u Gradu Rijeci, gdje je ona gradska vijećnica:

“Grad Rijeka je trenutno u bezidejnom stanju, Grad Rijeka samo nastavlja politiku Vojka Obersnela, što sam i rekla na zadnjoj sjednici gradskog vijeća. Grad Rijeka u ovom trenutku nema nikakvu misiju niti viziju svog djelovanja nego se samo birokratski neke stvari odrađuju ili ne odrađuju. Za poduzetništvo dajemo jedva 2%, za demografiju dajemo 0,06%, tako da, što se tiče moje perspektive, Grad Rijeka nažalost nije perspektivan grad iako to može biti.”

Grmoja: DORH je jednak problem kao i hrvatsko pravosuđe

Komentirajući proces izbora predsjednika Vrhovnog suda, Mostov Nikola Grmoja u emisiji Zoom Zagreb je rekao:

“DORH je jednak problem kao i pravosuđe. Nisu to moje izjave koje govorim ovako kad dođem na televiziju jer mislim da je to politički oportuno, već zato što sam uvjeren u to i za to imam dokaze. Podsjetit ću, primjerice, na dan kada sam postavio Plenkoviću pitanje vezano uz muljaže u našim veleposlanstvima, kada mi je on poručio da takve predstavke ne vode ničemu, isti dan je DORH odbacio moju kaznenu prijavu, a prethodno je ta kaznena prijava bila u ladicama DORH-a godinu dana. Tako da je sasvim jasno da Plenković ima utjecaja i na DORH, a ne može pobjeći ni od utjecaja na pravosuđe.” – rekao je Grmoja, koji je u nastavku emisije govorio i o “slučaju mason”:

“Imamo odluku otpuštanja iz službe Dražena Jelenića i onda se ta odluka Državnoodvjetničkog vijeća ruši jer je proceduralno loše napisana. I to dva puta. I sada ja postavljam pitanje imamo li stvarno tako nestručne ljude u Državnoodvjetničkom vijeću ili netko namjerno nestručno piše tu odluku da bi se cijeli slučaj otegnuo i da Dražen Jelenić, koji je krio da je član određene tajne organizacije, zastupa RH.”

Bartulica upozorio na izostanak lustracije

Dr. sc. Stjepo Bartulica govorio je o pravosuđu i primjeru SAD-a. Bio je upitan kolika je mogućnost da se neki sudac druži s optuženicima i da i dalje ostaje sudac i presuđuje u tim predmetima.

“To je, iskreno, teško zamislivo tamo. Općenito bih rekao da je ondje ugled sudaca, i saveznih i nižih, puno veći nego kod nas. Mi imamo jedno teško naslijeđe u Hrvatskoj gdje se na krivi način shvaća i tumači trodioba vlasti. Dakle, g. Plenković gotovo redovito kad je u pitanju pravosuđe diže ruke i kaže da nema s tim veze, da je to neovisno i da poštuje tu granu vlasti. Međutim, to baš nije tako i ta trodioba vlasti zamišljena je da druge grane ipak imaju poluge i kontroliraju što se događa u sudstvu. Ja sam danas u Saboru rekao da su naše političke elite prilično otuđene od običnih ljudi, a možda je još veći problem među sucima, oni su još možda otuđeniji od naših političara. Ono što g. Mrčela govori, da bi oni sami sebe trebali birati je gotovo nevjerojatno. Dakle, ljudi svakodnevno imaju vlastito iskustvo kako to zapravo ne funkcionira, cijelo pravosuđe. G. Dobroniću ide u prilog što je svjestan tog nereda, međutim, mi se ne slažemo potpuno u dijagnozi zašto je to tako. Na saslušanju sam mu ja postavio par pitanja o tome što Hrvatska nije provela lustraciju za razliku od drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi. On je odgovorio s tezom da ona na neki način jest provedena kod nas 90-tih godina. Međutim, kad se gleda sastav Vrhovnog suda danas i biografije tih sudaca, rekao bih da ta teza ne stoji. Gotovo svi su bili aktivni prije demokratizacije, u vrijeme komunizma.”

Govorio je i o slučaju Orljava i o pojavi koliko je vani moguće da državna tvrtka ne isplati plaću, a da radnik to ne dokaže na sudu i na kraju ju dobije.

“To je općenito ovdje u našoj tranziciji pojava, nažalost. Po meni, inače država ima preveliki udio u našoj ekonomiji – kad se uključi lokalna samouprava, pa sve do centralne države, javna poduzeća…taj postotak je jako visok. Znamo da država u puno toga kasni – od isplate računa, plaćanja lijekova veledrogerijama itd. Dakle, država dopušta sebi ono što drugi ne smiju na tržištu. To je očit primjer da ona loše upravlja s onim što ima. Ja sam više za ekonomski liberalizam. Ispada da je država puno veća prepreka razvoju nego što ga omogućava.”

Bartulica je također istaknuo:

“U Americi je praksa da mnogi ljudi koji kasnije odu u politiku i uspiju se najprije ističu kao državni odvjetnici. Kod nas je nezamislivo da jedan pojedinac koji se uhvati posla i možda i uspije doći do presuda ključnih ili nekih krupnih aktera, da mu to bude početna odskočna daska za ulazak u politiku. Kod nas je gotovo nezamislivo da se pojedinci iz Državnog odvjetništva, koji su uglavnom anonimni, osim čelnih ljudi, istaknu i uđu u javnost. Kod nas je sve zapravo postavljeno obrnuto – oni više slijede upute i signale političkih moćnika. U Americi je pak to pravosuđe i gonjenje kriminala jedan veliki prostor gdje se netko može istaknuti. Kod nas, često čujem da u USKOK-u nisu kapacitirani niti ljudski niti stručno da sami istraže do kraja određene radnje. Prema tome, to je kod nas velik problem.”

Bartulica je također spomenuo i problem izbornog sustava u Hrvatskoj.

“Izborni zakon bi se trebao promijeniti. Zastupnici trebaju biti izravno birani, dakle, nisu lojalni nekom stranačkom šefu, nego se biraju izravno i imaju više sluha za birače u svojoj izbornoj jedinici.”