Pregled tjedna: Ogorec o sankcijama, Nazor o ‘neželjenoj Hrvatskoj’, Jurić o ‘zarobljenoj državi’,

pregled tjedna
Foto: snimka zaslona, izvor: Laudato, N1, Z1, fotomontaža: Narod.hr

Proteklog tjedna u fokusu su bili na globalnom planu rat u Ukrajini, dok smo u Hrvatskoj slavili Dan državnosti, te su se komentatori koncentrirali najviše na ove dvije teme.

Teški put

Povjesničar Ante Nazor gostovao je u emisiji Izdvojeno na Laudato TV, gdje je, među ostalim, istaknuo:

“Kad govorimo o zasjedanju Sabora 30. svibnja 1990., onda govorimo o početku jednog zaista teškog puta Hrvatske da bi izborila svoje mjesto pod europskim i svjetskim suncem, da bi postala priznata članica u Ujedinjenim narodima, što je vrhunac u afirmaciji koju smo izborili 22. svibnja 1992. godine. Ovo namjerno naglašavam jer u zadnje vrijeme kako smo obilježavali 100. godišnjicu rođenja dr. Franje Tuđmana, osobe pod čijim vodstvom je Hrvatska prošla sav taj teški put i izborila samostalnost i suverenost, mnogi su u svojim obraćanjima javnosti relativizirali taj put. Kao da je to išlo po inerciji, raspada se komunistički sustav, Sovjetski Savez se raspada, pa se tamo tamo stvorene države, Češka i Slovačka su se razdružile…

Samostalnost Hrvatske nije išla po inerciji, ona je izborena. I to je važno naglasiti. Nitko Hrvatsku nije želio. 25. lipnja 1991. kada donosimo ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti nijedna država na svijetu ne želi Hrvatsku. Par dana prije toga je u Beogradu James Baker jasno upozorio i predsjednika Tuđmana i State Department je poslao poruku ‘nema jednostranih odluka, nema odvajanja od SFRJ’, Europska zajednica je također tako reagirala… – istaknuo je, među ostalim, Nazor.

Interesna skupina

Demograf dr. sc. Tado Jurić gostovao je u emisiji Zoom Zagreb gdje je govorio o pojmu ‘zarobljene države’:

“Država se u Hrvatskoj stalno doživljava na simboličkoj razini, tu je donekle i uspjela, imidž zemlje je prepoznatljiv u svijetu, zahvaljujući prvenstveno sportu i turizmu, imamo institucije opet na simboličkoj razini, imamo zastavu, grb, himnu, novac koji ćemo uskoro izgubiti, simbolički smo zadovoljili tu formu. Međutim, funkcionalno gledajući, tu je potpuno jasno da država nije zadovoljila svoj osnovni zadatak, a to je opstanak njenih građana na njenom teritoriju. Čak je i popis pokazao kakav je egzodus uslijedio.

Znači imamo situaciju u kojoj država od 2013. od ulaska u EU gotovo svake godine od Transparency Internationala, od Eurobarometra i drugih pokazatelja dobiva ocjenu ‘zarobljene države’. To je akademski pojam koji je koji govori upravo o ovome što se nama danas događa, a to je da određena interesna skupina donosi zakone sebi u korist i da je to čak legalno – rekao je Jurić.

Koga pogađaju sankcije?

Na N1 vojni analitičar Marinko Ogorec govorio je o sankcijama Rusiji:

“Iz svega se vidi da sankcije više pogađaju europske zemlje nego što pogađaju u Rusiju. Više pogađaju one koji su te sankcije nametnuli nego onoga kome su nametnute. Moramo prije svega znati da su se Rusi i Rusija pripremili za ovakvu situaciju, oni su očito daleko ranije zamišljali i smišljali što i kako dalje, samim time došlo je i do toga da upravo te pripreme su tako koncipirane da jednostavno barem jedno duže vrijeme neće sankcije imati neku veću ulogu. A vidimo da Europa i europske zemlje nisu toliko bile pripremljene na sankcije koje su same donijele. Posljedice toga vidimo svaki dan, cijene goriva idu gore i ići će stalno gore” – upozorio je Ogorec.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.