Pojam ‘pasivnog nadzora’ u javnoj upotrebi pojavio se tek prije dva tjedna, kada je objavljeno da je takva mjera izrečena nekolicini sudionika sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji su tom prilikom bili u društvu na Covid pozitivnog zastupnika Franka Vidovića.
Sada će, izvjesno je, pasivno nadziran biti i premijer Andrej Plenković s većim brojem ministara jer su u subotu bili na šestosatnom sastanku u Vladi, na kojem je sudjelovala i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, a kojoj je u nedjelju utvrđena zaraza koronavirusom.
Čini se da glavnu zbunjenost izaziva miješanje termina: ‘nadzor’ ni u kojem slučaju ne treba miješati sa ‘samoizolacijom’, zapravo se radi tek o obliku kontakta s liječnicima. Aktivni nadzor podrazumijeva svakodnevni kontakt, kontrolu i izvještaj o zdravstvenom stanju dok se u slučaju pasivnog očekuje da će se osoba javiti tek ukoliko dobije simptome ili se razboli. U slučaju koronavirusa aktivni nadzor nad kontaktima (ili osobama koje su se eventualno vratile s putovanja u inozemstvo) provodio se tek u prvih mjesec dana epidemije. Nakon toga fokus je očito bio na mjeri samoizolacije i kontroli njenog poštivanja, a podrazumijevalo se da će se osoba obratiti liječniku ukoliko dođe do promjene stanja.
Drugim riječima, ne bi trebalo miješati ograničenje kretanja s jedne strane i liječnički nadzor s druge strane.
No zbunjenost još uvijek postoji jer se kriteriji očigledno mijenjaju u hodu
Od sudionika subotnjeg šestosatnog sastanka u Vladi, na kojemu se razgovaralo o Nacionalnoj strategiji razvoja, mjera samoizolacije određena je ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću i ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, koji su sjedili pored ministrice Brnjac. Ostali su dobili pasivni nadzor, preporuku o pojačanom nadzoru zdravstvenog stanja te obavezno testiranje na koronavirus.
Za mjeru samoizolacije nije nastupila nikakva promjena kriterija, barem kako tvrde epidemiolozi, te se ona izriče osobama za koje se procijeni da predstavljaju bliski kontakt – po kriterijima HZJZ-a to su osobe koju su bile na udaljenosti od oko dva metra od oboljelog od Covida-19, zatim one koje boravile s njim u istom zatvorenom prostoru dulje od 15 minuta bez zaštitne opreme ili svi koji su bili u izravnom kontaktu s kontaminiranim/infektivnim izlučevinama oboljelog od Covida-19 i pritom nisu koristili osobnu zaštitnu opremu.
Voditeljica Službe za epidemiologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, dr. Diana Nonković za Tportal objašnjava da se, s druge strane, kod pasivnog nadzora radi o postupku prema osobama koje nisu bile direktni i bliski kontakt zaraženog, ali su s njime boravili u istoj prostoriji – ili potencijalno mogu biti rizične zbog radnog mjesta i drugih okolnosti.
‘U tim slučajevima preporučujemo pojačano držanje fizičke distance, obvezno nošenje maske te izbjegavanje gužvi i prostora u kojemu se zadržava više ljudi’, kaže dr. Nonković.
‘Zapravo, upozoravamo sve – poput ukućana koji nisu imali blizak kontakt s oboljelima i slično. Teško je to precizno definirati. Svima kažemo da pripaze što rade u idućih tjedan do dva’, dodaje Nonković. Njeni zagrebački kolege su, slijedom logike, na istu stvar vjerojatno upozorili i premijera Plenkovića.
