Prodavačica zbog odlaska na operaciju karcinoma ostala bez dodatka na plaću: Evo kako poslodavci još ucjenjuju radnike u trgovinama

Foto: Thinkstock

Posljednjih dana veliki su se trgovački lanci pohvalili isplatom nagrade za dobre rezultate poslovanja svojim radnicima.

Iz “Peveca” su krajem prošlog tjedna izvijestili da su isplatili stimulaciju radnicima u ukupnom iznosu većem od dva milijuna kuna, iz “Podravke” da su za djelatnike osigurali po 1000 kuna neto, a iz “Lidla” da će uz plaću za svibanj njihovi zaposlenici dobiti i izdašnih 4000 kuna, prenosi portal novac.jutarnji.hr.

Poslodavcima se, podsjetimo, od studenog prošle godine ne oporezuju isplate tzv. nagrada za radne rezultate do 5000 kuna, zahvaljujući zakonskim izmjenama koje je donio ministar financija Zdravko Marić.

U pojedinim se trgovinama spomenuta nagrada isplaćuje jednokratno, a u drugima svaki mjesec, kao svojevrstan dodatak na plaću ili stimulacija. Primjerice, “Konzum” je objavio kako svojim djelatnicima isplaćuje 350 kuna svaki mjesec, uz plaću, i to od prosinca prošle godine. Kod ostalih se trgovaca mjesečni bonusi kreću u rasponu od 200 do 400 kuna.

Rodiljni dopust

U Sindikatu trgovine smatraju kako je sve to “lijepo i krasno”, ali da su vrlo sporni kriteriji po kojima se nagrade isplaćuju radnicima. Problem je, naime, što se bonusu, u većini trgovačkih lanaca, ne mora nadati onaj radnik koji je zbog zdravstvenih razloga neko vrijeme bio odsutan s posla ili, pak, roditelj koji je koristio rodiljni dopust.

“To što neki trgovci rade je zbilja strašno – ako je, naime, radnik bio na bolovanju dulje od tri ili osam dana, kako nam kažu naši članovi, ne mora računati na bonus. Pojedini poslodavci su toliko rigorozni da kao kriterij za isplatu nagrade uzimaju i dane godišnjeg odmora. Jedna prodavačica, članica našeg Sindikata, požalila nam se kako je zbog odlaska na zakazanu operaciju karcinoma štitnjače ostala bez ovog dodatka na plaću.”

I sad, lako je ako poslodavac tu nagradu isplaćuje po mjesecima, pa će radnik koji iz opravdanih razloga nije bio taj mjesec na poslu ostati bez nekoliko stotina kuna. Ni ovo rješenje, naravno, ne opravdavamo, no radniku je ono definitivno prihvatljivije nego da ostane bez 4000 ili 5000 kuna koje neki poslodavci jednokratno isplaćuju samo zato što je 15 dana bio na bolovanju – kaže Slobodnoj Dalmaciji Rozana Duplančić, izvršna tajnica u splitskom regionalnom uredu Sindikata trgovine Hrvatske (STH).

Štulić: Ministrova odluka izaziva negativne efekte

Predsjednica STH, Zlatica Štulić, ističe kako nema trgovca koji nije postavio ograničenja radnicima za dobivanje ove nagrade; pojedini su bili malo fleksibilniji, pa su “dopustili” radniku nešto duže razdoblje ostanka na bolovanju kojim, također, može ostvariti bonus, dok su drugi prilično rigorozni.

“Odluka ministra financija koja je u osnovi trebala biti pozitivna, u praksi izaziva, nažalost, negativne efekte. Stalno nas zovu članovi koji su frustrirani jer se boje otići na godišnji odmor što je njihovo zakonsko pravo ili, pak, ostati kod kuće s bolesnim djetetom jer neće dobiti bonus. Zbog svega što se događa na terenu, smatramo da bi bilo bolje da umjesto spomenute nagrade poslodavci ovaj neoporezivi iznos do 5000 kuna dijele kao trinaestu plaću koju bi onda dobivali svi radnici, osim, naravno, onih koji duže razdoblje vuku bolovanje”, smatra čelnica Sindikata trgovine.

Neoporezive isplate

Od deset velikih trgovaca kojima su poslani upiti, odnosno kriteriji podjele dodatka na plaću svojim radnicima, očitovalo se njih šest – “Lidl”, “Tommy”, “Pevec”, “DM”, “Muller” i “Konzum”. Iz “Tommyja” su odgovorili kako isplate radnicima realiziraju mjesečno, kao dodatak na plaću.

“Neovisno o ovoj mogućnosti, prošle godine smo podigli plaće radnicima u trgovini (ionako već iznadprosječne u branši) prosječno više od 20 posto, te smo povećali ukupnu masu izdataka za plaće i naknade radnicima za više od 50 milijuna kuna. Mogućnost neoporezivih isplata radnicima koristimo maksimalno, u skladu s internim aktima društva, a nagrađujemo selektivno kvalitetne zaposlenike koji imaju radni učinak iznad prosjeka i koji ostvaruju zadane ciljeve”, poručili su iz “Tommyja”.

U “Lidlu” se, pak, nisu najkonkretnije očitovali, već su poslali sljedeći odgovor:

“Uz osnovna primanja “Lidlovih” zaposlenika, koja su na svim razinama iznad tržišnog prosjeka, Lidl Hrvatska svim svojim radnicima osigurava i niz drugih pogodnosti kao što su božićnica, uskrsnica, darovi za djecu povodom blagdana, te povodom rođenja djeteta i prvog dana škole…”

Jednokratna premija

U “Pevecu” navode kako neoporeziva davanja isplaćuju u obliku stimulacije “kad se ostvare uvjeti za istu”, ne uz mjesečnu plaću. Uz već spomenutu stimulaciju za 2018. u iznosu preko dva milijuna kuna, krajem godine planiraju nagraditi i pet najboljih maloprodajnih centara. Iz DM-a su, pak, podsjetili na svoju dobru praksu – djelatnicima, naime, svake godine isplaćuju dvije stimulacije u iznosu mjesečne bruto plaće.

Trgovački lanac “Muller” iskoristio je mogućnost neoporezive isplate u maksimalnom iznosu, a djelatnicima je ona uplaćena u obliku jednokratne premije za što su, ipak, trebali ispunjavati određene uvjete.

U “Konzumu” stimulaciju u iznosu od 350 kuna isplaćuju kao dodatak uz mjesečnu plaću, pri čemu, kao i ostali trgovci, u obzir uzimaju “efektivan rad, odnosno prisutnost na radu u prethodnom mjesecu”.

Rad nedjeljom

Trgovci su zakinuti i zbog rada nedjeljom koji nije neophodan za građane te radom na većinu blagdana.

Što traži udruga UIO, a Plenkovićeva vlada odbija?

Podsjetimo, udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao Mirando Mrsić , a zatim Gordan Maras taj prijedlog blokiraju ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.

U ime obitelji Vladi i Saboru: Nasilje nad ženama je i prisilni rad nedjeljom – omogućite neradnu nedjelju

Rad nedjeljom: Koje mjere U ime obitelji predlaže Hrvatskom saboru?

U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30% međutim Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.

No, postojeći zakon omogoćuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/novac.jutarnji.hr