Predstavnici nezavisnog tijela koje nadzire postupanje policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite objavili su svoje prvo izvješće. Do kakvih su zaključaka došli u središnjem Dnevniku HRT-a govorio je voditelj Koordinacijskog odbora profesor Davor Derenčinović.
O kakvom je tijelu riječ?
– Temeljem novog pakta o azilu i migracijama EU-a, svaka država članica trebala bi osnovati tijelo nezavisnog mehanizma nadzora nad postupanjem policijskih službenika u domeni nezakonitih migracija i nadzora državne granice. Hrvatska je prva i zasad jedina u Europi to učinila, na temelju sporazuma MUP-a i akademije medicinskih znanosti, pravne znanosti, HCK-a, Centar za kulturu dijaloga i jedne profesorice s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Naša je zadaća pratiti postupanje policijskih službenika na vanjskim granicama i observirati jesu li ta postupanja u skladu s interesima zaštite državne granice, a s druge strane sa zaštitom ljudskih prava osoba koje, premda nezakonito prelaze državnu granicu, imaju svoja prava na azil, državnu zaštitu, itd., rekao je Derenčinović.
Zaista je iznimna brzina reakcija naših kolega
Koliko je nadzora provedeno i što je nadzor pokazao?
– Po Sporazumu koji je na snazi godinu dana, možemo provesti 20 promatranja, dosad smo ih proveli osam. Promatranja provodimo na zelenoj granici, postajama granične policije, prihvatilištima za strance. Na tim mjestima neposednim promatranjem, uvidom u spise, razgovorima s migrantima utvrđujemo jesu li postupanja policije u skladu s najvišim međunarodnim standardima i našim zakonodavstvom. Zaista je iznimna brzina reakcija naših kolega u nenajavljenim promatranjima. Naime, većina naših promatranja su nenajavljena. U predmetu koji je bio medijski eksponiran pojavili smo se vrlo brzo, već sljedećeg dana u prihvatilištu za strance, kod iranske državljanke kojoj je odobren azil isto smo vrlo brzo reagirali. Koristim priliku zahvaliti kolegama na toj iznimnoj predanosti i brzini reakciji. Zahvaljujem i na jako dobroj komunikaciji i suradnji s MUP-om, kazao je Derenčinović.
Je li naša policija uspjela pronaći ravnotežu između zaštite granica i humanog pristupa prema migrantima?
– Naši nalazi i konkretne preporuke idu u smjeru da naša policija poštuje najviše standarde u obavljanju svojeg posla. Postupak prema migrantima je u najvećem dijelu izrazito human. Vidjeli smo i današnju tragičnu priču. Naša se ekipa i sama imala priliku uvjeriti u sjajnu suradnju policije sa zdravstvenim službama, primjerice ženi kojoj je pukao vodenjak pružena je pomoć. Policija je djelovala na način da je tražila hranu za djecu migranata. Govorimo o humanom postupanju koje je ostalo još od 2015., sjetimo su da su slike postupanja hrvatske policije tada obišle svijet. U međuvremenu se malo izmijenio stav Europe prema migracijama, ali rekao bih da se najvećim dijelom poštuju prava migranata, rekao je Derenčinović.
Postoje dopuštena odvraćanja, po međunarodnom pravu
– Utvrdili smo i neke nepravilnosti o kojima komuniciramo na dnevnoj osnovi s MUP-om i na čijem se otklanjanju već radi. U prvom redu radi se u odvraćanjima. Postoje dopuštena odvraćanja, po međunarodnom pravu, kada osobu sprječavate da kroz zelenu granicu uđe u područje RH ili bilo koje druge države. Smisao je jasan jer vidite što se događa kada migranti to čine, rekao je.
Što znači za Hrvatsku ulazak u Schengen i kakve će to imati refleksije?
– Imat će vrlo konkretne refleksije. Europa bez granica bio je i cilj pridruživanja EU-u. Čini mi se da je tu i naša uloga, uloga nezavisnog mehanizma nadzora, prvog u Europi. Pozivam sve da nas i dalje podržavaju u radu. Od trenutka ispunjavanja tehničkih uvjeta do trenutka ispunjavanja političkih uvjeta vjerujem da će Hrvatska zahvaljujući nezavisnom mehanizmu nadzora i poslu svih kolega imati taj put nešto kraći i uspješniji, naravno, uz imperative poštovanja i zaštite državne granice i prava, pa i onih koji nezakonito prelaze državnu granicu, kao i otklanjanje nepravilnosti koje smo dosad detektirali, zaključio je Derenčinović.