Ivo Grgić, profesor s Agronomskog fakulteta, govorio je u N1 Newsroomu o cijenama hrane koje su znatno skočile zbog rata u Ukrajini.
“Globalizacija vodi do toga da ako na jednom kraju svijeta netko kihne, na drugom kraju će početi kašljati. Nemoguće je ne osjetiti posljedice ovoga što se događa tamo. Ako Rusija i Ukrajina skupa sudjeluju s oko 25 posto žita, sigurno će nedostatak toga na tržištu izazvati određene poremećaje”, objasnio je profesor Grgić.
Kazao je da je Hrvatska dio tržišta EU-a i zbog toga se ne može zatvarati, ali da također nijedna članica EU-a nije zabranila izvoz svojih žitarica.
“Ako dođe do teških poremećaja i zatvaranja, tada morate imati dovoljno vlastite hrane. U najvećem dijelu mi imamo dovoljno, odnosno postoje nadomjesci za određene poljoprivredne proizvode, tako da Hrvatska ne treba strahovati od nestašice. Druga stvar je cijena, cijene će ići i dalje gore”, rekao je Grgić.
Osvrnuo se i na to kako svaki pojedinac može imati upliv na maloprodajne cijene.
“Možemo utjecati tako da kupujemo ili ne kupujemo. Trgovci i prerađivači će ipak morati voditi računa do koje razine potrošači to mogu plaćati. U tom dijelu će reagirati i izbaciti onaj špekulativni dio. Ne smijemo zaboraviti da je hrana naš osnovni artikl bez kojeg ne možemo. U Europi neće biti gladi, ali hoćemo povećati izdatke za prehranu u kućnom budžetu i mijenjati određene navike kada je u pitanju gospodarenje hranom”, rekao je Grgić.
Hrvatska baca oko trećinu hrane
Istaknuo je da loše gospodarimo hranom, čemu u prilog ide i podatak da se u Hrvatskoj oko 30 posto hrane se baci.
“Osnovno je pronaći trenutno i dugoročno rješenje za problem inputa – mineralna gnojiva, pogonska goriva, električna energija”, poručio je.
Profesor Grgić smatra da država čini dovoljno, pa je naveo pozitivan primjer djelovanja Ministarstva poljoprivrede:
“U onom dijelu gdje Ministarstvo poljoprivrede ima ingerenciju, oni pokušavaju sačuvati poljoprivrednu proizvodnju. Ako nama nestanu proizvođači, imat ćemo teške posljedice kao mala država, velike države neće.”
Objasnio je da su tijekom jednog dužeg razdoblje padale cijene pa se povećavala proizvedena količina, ali i da bi se inflacija dogodila i bez rata.
“I da nije bilo rata u Ukrajini, mi bismo imali porast cijena zbog onih novaca koji su bacani s neba”, kazao je, aludirajući pritom na intervencije kako bi se na tržištu sanirale posljedice pandemije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
