Prof. Renata Planinić: Marijini obroci otvaraju kanal za izravnu pomoć najsiromašnijoj djeci

Renata Planinić
Foto: 55 minuta

U podcastu „55 minuta kod Željke Markić“ gostovala je Renata Planinić. Jedna od utemeljiteljica ogranka međunarodne organizacije Mary’s Meals, Marijini obroci. Ova profesorica engleskog i francuskog jezika i književnosti je sa suprugom i nekoliko prijatelja 2009. utemeljila udrugu Marijini obroci Hrvatska. Dva mandata bila je njezina predsjednica, a i danas je vrlo aktivan u udruzi i na nacionalnom i na međunarodnom nivou.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljednjih tjedana u fokusu hrvatske javnosti je afera Zambija. Odnosno, 8 Hrvata koji su uhićeni u Zambiji i optuženi za trgovinu djecom iz DR Kongo koja je 2013., odnosno 2016. zabranila međunarodna posvajanja djece te izdavanje izlaznih dokumenta za djecu.

Ova je afera otvorila i brojne rasprave. Jedna od njih je i odnos prema djeci i ljudima koji žive u državama koje su mnogo siromašnije od Hrvatske. Željka, koja je također sa suprugom utemeljiteljica Marijinih obroka Hrvatska i Renata razgovarale su o radu Marijinih obroka i o filozofiji koja stoji iza djelovanja ove udruge koja svaki dan hrani oko 2,5 milijuna djece na mjestu njihova obrazovanja – u školama najsiromašnijh država svijeta. Uključujući Zambiju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O Magnusovom poticaju za pokretanje Marijinih obroka

Utemeljitelj Marijinih obroka Magnus MacFarlane-Barrow 2002. godine otišao je u Malavi. Tamo je upoznao obitelj u kojoj je majka šestero djece bolovala od AIDS-a. Njezin najstariji sin Edward je na Magnusovo pitanje: „Koji su tvoji snovi?“, odgovorio da je njegov san samo imati dovoljno hrane za jesti i jednoga dana ići u školu.

Na žalost, on tada nije imao priliku primati Marijine obroke. Ali zanimljivo je da kada se dosta godina kasnije Magnus i Edvard susreli – on mu je rekao da je njegovo dijete imalo priliku dobivati Marijine obroke. I što mu je to sve donijelo. Magnusu je, dakle, Edvard bio poticaj. A onda su se mnogi ljudi ujedinili oko tog zadatka – dati barem jedan obrok dnevno svakom gladnom djetetu.

Marijini obroci kao društveni angažman

Kao što znamo neke zemlje u svijetu su jako siromašne. Ljud žive ispod međunarodne granice siromaštva. Dakle, kako mi njima možemo pomoći?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ono što Marijini obroci rade u smislu društvene angažiranosti, pružanja pomoći i podizanja svijesti o situaciji s gladi – jest da se pomaže djeci, obiteljima u tim najsiromašnijim zemljama ali na mjestu gdje oni žive, gdje su rođeni, u njihovim kulturama.

Da se na neki način mogu izdići iz tog siromaštva. Naš cijeli projekt prvenstveno je usmjeren na djecu, koja su uvijek najranjivija skupina u svim zajednicama. Kako bismo tu djecu privukli u školu. Ondje je veliki problem što djeca ostaju kod kuće. I moraju raditi kako bi zaradila da nešto pojedu taj dan. Mi želimo da ta djeca idu u školu. Vizija Marijinih obroka da svako siromašno dijete u školi dobije svaki dan svoj obrok.

Zašto se obroci dijele u školama

Marijini obroci se dijele u školama zato što dijete jedino ondje može steći obrazovanje. I tako imati nadu da će moći pomoći sebi i svojoj zajednici. Marijini obroci donose i hranu i nadu. I djeci. I njihovim obiteljima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mogu imati nadu da će oni sami jednog dana na tom mjestu biti graditelji svoje uže zajednice. I sami odlučivati o zajednici u kojoj žive. I društvu čiji su dio. Pa sve do toga da mogu biti nositelji i šire zajednice, globalno, sa svima nama.

Kad se u školu uvedu Marijini obroci, poveća se broj djece koja pohađaju nastavu

Prvo se zbog dolaska hrane poveća broj djece koja idu u školu. Paralelno se roditeljima i cijeloj zajednici ukazuje na važnost obrazovanja za njihovu djecu. Nekad nam ljudi kažu da mi „ucjenjujemo“ roditelje, da šalju djecu u školu. Radi obroka. Istina je da kada je dijete gladno, roditelji će ga poslati u školu radi obroka. Dakle, dolazi na dobro, dolazi nešto naučiti i na ono što će mu u budućnosti sigurno barem malo pomoći. I njemu i cijeloj njegovoj obitelji.

Također, jako nam je važno da se uvođenjem Marijinh obroka znatno povećava broj ženske djece koja pohađaju školu. U školama je najprije bilo puno više dječaka. Mogu reći da se danas prilično izbalansirao taj broj dječaka i djevojčica. Znamo da ako se djevojčice ne školuju i ostanu doma, u puno većem su riziku da će prerano zatrudnjeti ili sa 12 ili manje godina imati život koji odrasla osoba ne može niti zamisliti.

O životnoj radosti djece

Ljudi nas često znaju pitati kako da su ta djeca na slikama uvijek nasmiješena, kako to da se često vesele, plešu i pjevaju. Svi mi ljudi također imamo i teških trenutaka i takve trenutke želimo na neki način iskompenzirati upravo sa malo smijeha, humorom ili s malo pjesme. Tako je i kod njih, a to je ono za što su oni jako nadareni i to je ono što njih drži i ulijeva im nadu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O sudjelovanju lokalne zajednice u osiguravanju Marijinih obroka

Za uvođenje Marijinih obroka u neku školu, preduvjet je uključivanje lokalne zajednice, roditelja. Tako je lokalna zajednica odgovorna osigurati drva. I majke kuhaju obroke. To i jest cijeli smisao. Da se na neki način u hranjenje djece uključi cijela lokalna zajednica. Majke sudjeluju u pripremi obroka, očevi ili drugi članovi zajednice sudjeluju u dostavi namirnica, dostavi drva, u bilo kojem zadatku u kojem mogu nekako pomoći.

Hrana se nabavlja od lokalnih proizvođača kako bi se potakla domaća ekonomija i poljoprivreda

Ovaj projekt nije projekt Hrvata ili Europljana iz bogatih zemalja. Ovo je zajednički projekt. Nas i lokalne zajednice. Mi im dajemo ono nužno. A lokalna zajednica na tom nužnom što im nedostaje, onda gradi dalje. Hranu kupujemo u lokalnim tvornicama.

Od lokalnih proizvođača. Da cijelo društvo može preuzeti iodgovornost. I brinuti se o svojoj djeci. I osjećati zadovoljstvo da su nahranili svoju djecu. Jedna od važnih točaka u filozofiji Marijinih obroka je da se hrana, kad god je to moguće, nabavlja od lokalnih proizvođača. Da se potiče i domaća ekonomija i poljoprivreda. Ako to nije moguće, onda se hrana nabavlja iz susjednih zemalja ili iz Europe.

Cijene u siromašnim zemljama dodatno su porasle

Sada kada svi razgovaramo o tome da su cijene porasle, cijene u zemljama Trećeg svijeta dodatno su porasle. Mnogi pitaju je li u Africi sve jeftino. Ne, nije. Ondje je hrana skuplja nego kod nas. A siromašniji su. Uz to, u Africi uvijek ima i raznih unutarnjih sukoba, ratova, poplava… Godinama su sukobi u Južnom Sudanu, Etiopiji, Kongu…

Kolonijalizam siromašnih zemalja nastavlja se i danas

Unutarnji sukobi u tim zemljama zadaju veliku štetu. Mnogima se može činiti da mi radimo Sizifov posao. Čovjek jednostavno ponekad zastane i pomisli da se vrtimo u krug. Prije su te zemlje uglavnom bile kolonije.

Ali, pošteno bi bilo za reći da se taj kolonijalizam samo u nekom drugom obliku nastavio i danas. Imamo stalno tu eksploataciju resursa iz tih zemalja. Jer su to zemlje bogate rudama koje su preduvjet za razvoj industrije razvijenijih zemalja. I doista su te zemlje i eksploatirane, dakle bogati i dalje uzimaju od siromašnih.

Prosječna cijena za prehraniti dijete cijelu školsku godinu

Sad, nakon što smo povisili cijenu zbog povišenja cijena hrane u Africi – sada je potrebno 22 eura. Za osigurati za 1 dijete svaki dan jedan obrok u školi. Taj obrok nutricionisti pokušavaju izbalansirati tako da ima dovoljno vitamina i minerala koji su djetetu potrebni za rast i razvoj. Gleda se da obrok zadovoljava potrebe djeteta.

Potrebno je malo naše pomoći da ta djeca procvjetaju i počnu bolje učiti

Plodovi su nemjerljivi, puno više djece ide u školu. Svake godine načelno se poveća broj djece u školama za 10-15%. Sve studije Marijinih obroka koje smo dosad provodili pokazuju da su djeca bolje koncentrirana na nastavi pa je automatski bolji i uspjeh u školi.

Beninska poslovica kaže „Prazan trbuh nema uši“. To je istina.

Kada je dijete gladno, koliko god da je inteligentno, jednostavno se ne može skoncentrirati. Jer mu se ili spava. Ili je na nekom rubu očaja. Kad cjelokupna zajednica vidi promjene koje donose Marijini obroci, koja je vrijednost tog projekta, onda se pokreću i mnoge druge stvari. Riješi se bunar za vodu. Bolje se organizira nastavu… Čim čovjek pozitivnije razmišlja o životu i stvarima, automatski sve bude bolje.

Neka od djece koja su primala Marijine obroke, upisala su studij

U dokumentarnim filmovima Marijinih obroka imali smo priliku vidjeti djecu koja su zahvaljujući Marijinim obrocima već došla i do studija. U našem dokumentarcu „Generacija nade“ zaista se vide ti plodovi.

Mi često mislimo da se na siromaštvo u svijetu ne može utjecati zbog gladi, ratova i siromaštva. Ali evo Marijini obroci su otvorili kanal i pokazali da se može doći do djece i nahraniti ih. Imamo mnoštvo dobročinitelja i oni su shvatili da je potrebno malo da se dogodi promjena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.