O bogatstvu hrvatskog jezika bilo je riječi u emisiji “Press klub” Tihomira Dujmovića gdje je gostovala ugledna hrvatska jezikoslovka prof. dr. sc. Sanda Ham, s Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Kad će Zakon o hrvatskom jeziku?
Tihomir Dujmović uvodno je podsjetio kako nemamo Zakon o hrvatskom jeziku ni 30 godina nakon što smo se izborili za hrvatsku državu, još uvijek nismo osigurali čak niti to da se u Bruxellesu isključivo hrvatski jezik upotrebljava kad se radi o svim mogućim deklaracijama i dokumentima EU. Na najvećem broju svjetskih sveučilišta nažalost uči se hrvatsko-srpski, a ne samostalni hrvatski jezik. Srbija onemogućava hrvatskim đacima da uče hrvatski jezik, te je dubrovačku književnost proglasila srpskom. I niti oko jednog ovog pitanja se hrvatska Vlada se ne uzbuđuje.
Časopis Jezik
Prof. Ham govorila je o hrvatskom jezikoslovnom časopisu Jezik koji je pokrenut 1952., a čija je ona sada glavna urednica. Rekla je da im je financiranje prvi put ukinuto dolaskom SDP-a na vlast 2000. godine. Zbog loše financijske situacije u društvu i broj pretplatnika se smanjuje. Jezik već dvije godine izlazi zahvaljujući privatnim donacijama.
Nove hrvatske riječi
Ovaj je časopis dodjeljuje godišnju nagradu dr. Ivan Šreter, za nove hrvatske riječi.
Prof. Ham je podsjetila kako ih zbog toga mahnito napadaju u javnosti:
“Novinarka Novog lista proglasila me ustaškinjom koja svake godine izmišlja riječi i nameće ih ljudima. Ja ne znam da je ikoja riječ nametnuta. Čak od svih tih naših stotina riječi, samo je nekoliko riječi ušlo u upotrebu. Napadaju nas svi oni koji ne žele hrvatski jezik. Ne žele da bude različit od svih jezika koji su srodni, koji valjda ne mogu prežaliti ono vrijeme kada se nije smjelo govoriti o hrvatskom. Zamislite sad natječaj za novu riječ u hrvatskom jeziku u Jugoslaviji. Prošli bismo u najmanju ruku kao dr. Šreter – rekla je prof. Ham.
Ponos zbog novih hrvatskih riječi
Objasnila je kako je njihov natječaj orijentiran na hrvatske zamjene za nepotrebne anglizme.
“Tim engleskim riječima ništa ne nedostaje i one su u upotrebi u svakodnevnom govoru. Ali ako pokušate tuđice zamijeniti hrvatskim riječima, to znači da postoji odgovornost i zrelost među hrvatskim govornicima koji su svjesni da ne možete svoj jezik obogaćivati anglizmima, nego možete svoj jezik obogaćivati hrvatskim riječima. Ističete tvorbene mogućnosti hrvatskog jezika, osjećate ponos kada vidite kako hrvatski jezik može izreći sve ono što i svaki drugi svjetski jezik. Pa nismo toliko mali i jadni da ne možemo izmisliti svoje riječi” – rekla je prof. Ham.
Kihobran, proširnica, sebić, osjećajnik
Navela je nekoliko riječi s njihovog natječaja za koje zna da su ušle u upotrebu: uspornik – ležeći policajac iz 2006. godine; borkinja – žena borac, to čak više nitko ne uočava da je s našeg natječaja, te se upotrebljava kod sportskih prijenosa, judo, karate, gdje se redovito kaže borkinja; proširnica – stent, što mnogi upotrebljavaju i kažu ‘ugrađena mi je proširnica’, a ne kažu više stent; za emotikone stavili smo osjećajnike, što isto vidim da se upotrebljava po Facebooku; za riječ tipfeler dobili smo zatipak 2011. i tu čak postoji statistika upotrebe te riječi; onda riječ za selfie je sebić; 2015. smo dobili alkomjer za drager; riječi istovrjednik; kihobran za onaj sneezeprotector, rukozborac za osobu koja govori pokretima ruku.
“Stariji razumiju, mlađi ne”
Na upit kako bi odgovorila na ‘ključni argument’ onih s druge strane koji tvrde da su hrvatski i srpski silno slični, da su razumljivi, prof. Ham je rekla:
“Srpski i hrvatski su slični, to je sasvim jasno. Većinom razumijemo, vi i ja, ali mlađi više ne. Jednom sam prigodom rekla da treba prevoditi srpske filmove i srpske udžbenike, pa su me maltene kamenovali. Ali činjenica jest. Imala sam situaciju da je dvoje moje bivših studenata radilo u Turskoj kao lektori i nisu imali udžbenike za hrvatski jezik i, smatrajući da će razumjeti, uzeli su udžbenik srpskog jezika i kažu oni nisu razumjeli. Znači, znanstveno nazivlje i općenito nazivlje nije isto. A čak i da je, razumljivost nije kriterij. Ja razumijem engleski i razumijem ruski, pa zar bi ja sada trebala reći da nema razlike između ruskog i hrvatskog. Pa, ako naučite, normalno da razumijete. Recite sada petogodišnjaku da ide preko raskršća do narodnog pozorišta ili će sada petogodišnjak ići preko raskrižja do narodnog kazališta.”
Sprema se dobar zakon
Na Dujmovićevu opasku da će na kraju ostati “srbijanska velikosrpska jezična politika i hrvatska šutnja”, prof. Ham se nadovezala:
“Nemojte, ja nisam tako pesimistična, ja ne bi bila tako uporna da sam pesimistična. Mislim da će Zakon o hrvatskom jeziku koji se sprema biti dobar zakon i da će biti dovoljno nacionalne svijesti u Hrvatskoj da se zakon napokon prihvati.”
Voditelja je zanimalo ima li u drugim zemljama ovakve jezične napetosti.
Prof. Ham: “Ne, problem je što se u Hrvatskoj na temelju jezika nijekala hrvatska nacionalnost. U Švedskoj nitko njima ne osporava da su Šveđani. Austrija i Njemačka govore malne istim jezikom. A nama će vrlo spremno reći ‘a vi govorite štokavski vi ste Srbi’. A neće Srbima reći vi govorite štokavski vi ste Hrvati. Znate kako je Vuk Stefanović Karadžić očajan pisao jednom Slovencu: “Hrvati nikako da priznadu da su Srbi.” Oni su se trudili cijelo 19. stoljeće, ali nije išlo s nama. Dakle, to je problem. Što vam na temelju jezika osporavaju koje ste nacionalnosti” – objasnila je profesorica.
“Imam obitelj koja me podupire”
Dodala je:
“Ne, nisam se navikla na napade. Ne možete se naviknuti da vas razvlače po novinama i vode sudske postupke protiv vas. Stegovne postupke, da vas kažnjavaju novčano, pa na to se ne možete naviknuti nikada. Ali to je moj poziv i ovo je sve što ide uz to. Kad bismo se svi uplašili jedne tužbe, pa ne bi nas bilo. Pa gledajte što su podnijeli naši ljudi tamo 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, pa su izdržali. Dakle, može se izdržati malo disciplinskih postupaka i malo vrijeđanja po novinama. Nije strašno. Imam obitelj koja me podupire, imam svoje studente, imam časopis Jezik, koji stoji iza mene” – zaključila je profesorica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
