Prostački ispadi na tribini najavljenoj uz petokraku: Benčić otišla, Goldstein psovao…

Foto: snimka zaslona

U Novinarskom domu nastao je kaos; Sandra Benčić se digla i otišla, Hrvoje Klasić ostao u šoku, a Ivo Goldstein napravio scenu.

Bujica je u srijedu navečer emitirala snimke s tribine ‘Saveza antifašističkih boraca i antifašista’ na kojoj su, povodom 22. lipnja, nastupili profesori s Filozofskog fakulteta Ivo Goldstein i Hrvoje Klasić, zajedno sa zastupnicom Možemo Sandrom Benčić, koja se, kako je rečeno u emisiji, samo dva tjedna nakon što je Tomašević preuzeo vlast u Zagrebu, ne bavi tzv. komunalnim – već ideološkim pitanjima…

Do kaosa u Novinarskom domu u Zagrebu, gdje se tribina održala, došlo je nakon što se za riječ javio saborski zastupnik Domovinskog pokreta i general HOS-a Ante Prkačin. Ivo Goldstein ga je u jednom trenutku, nezadovoljan generalovim izlaganjem, prekinuo i počeo vikati, a Sandra Benčić je izašla iz dvorane… Goldstein se nastavio sukobljavati s gostima tribine koji imaju drukčije mišljenje, pa je pred vratima dvorane, doslovce nasrnuo na jednog starijeg Zagrepčanina. Psovao je, urlao i vrijeđao, unosio se starcu u lice. Sve to snimila je i emitirala Bujica na Z1 televiziji, a u studiju prokomentirala mlada povjesničarka s Fakulteta hrvatskih studija – dr. sc. Vlatka Vukelić.

Neakademska razina i gubitak kontrole Ive Goldsteina…

“To nikako nije akademska razina i mislim da si ni jedan član akademske zajednice, što profesor Goldstein je, ne bi smio dopustiti ovakav gubitak kontrole”, izjavila je doc. dr. sc. Vlatka Vukelić.

“To je čin agresije bez opravdanja, na starijeg čovjeka, koji se teško kreće! Tako se ne ponaša jedan sveučilišni profesor…”, dodala je.

“Jednoj povlaštenoj društvenoj skupini, koja ima dobar medijski prolaz, sve je dopušteno – pa i izjave u kojima se prema saborskom zastupniku nastupa s visoka i naziva ga se “amaterom”, no, gospodin Prkačin ima pravo na istinu, ima pravo postavljati pitanja i iznositi svoja mišljenja. Ivo Goldstein, kao sveučilišni profesor, trebao bi znati na koji način približiti temu i argumentirano je objasniti, što mu očito, svih ovih godina ne uspijeva,” komentirala je incident u Novinarskom domu Vlatka Vukelić: “Cijenim Goldsteinov obiteljski trud oko popularizacije određenih tema, međutim, suvremene tendencije u hrvatskoj historiografiji su takve da istina polako istiskuje dogme koje su nam desetljećima nametane.”

Dr. Vukelić sumnja u reference predavača s antifa-tribine, a posebno je ironična bila prema znanstvenom opusu Hrvoja Klasića: “Klasić ima jedan dosta kvalitetan rad, koji se bavi društvenim životom u Sisku, u razdoblju Drugog svjetskog rata. On se u tom članku ne bavi niti NOB-om niti bilo kakvim vojnim formacijama, a kamoli ustankom. I osobno dosta koristim njegov članak, međutim, treba istaknuti da je on objavljen prije 21 godinu.”

“Goldstein je objavio dvije monografije o NOB-u, međutim, one su publicističkog karaktera… Nisu sve knjige koje povjesničari objave ujedno i znanstvene, pogotovo, ukoliko su u nekakvom suautorstvu, gdje se profesor naročito istaknuo suradnjom s pokojnim ocem, koji čak nije ni imao diplomu iz povijesti,” nadovezala se i na drugog predavača s antifa-tribine mlada povjesničarka.

Dr. sc. Vukelić o 22. lipnju: „Komunisti su se skrivali po vrbicima oko Žabnog i krali ljudima kokoši“

Vlatka Vukelić je iz Siska pa se posebno zainteresirala za 22. lipnja 1941. godine, koji se u Hrvatskoj naziva ‘Danom antifašističke borbe’: – Riječ je o danu do kojeg komunisti i nacisti imaju sporazum o nenapadanju. Nakon 22. lipnja i napada Njemačke na SSSR, komunisti u Hrvatskoj ne znaju što dalje, jer nemaju jasne upute od svojih komunističkih nalogodavaca, od Kominterne, iz Moskve – pa bježe iz Siska… Tek nakon što je Njemačka napala SSSR, oni se povlače u vrbike u okolici Siska. Nema govora o tome da su uopće išli prema šumi Brezovica. Oni su se, zapravo, povukli prema Žabnu, a to je jedno selo prema Zagrebu, gdje je domaće stanovništvo bilo bogatije, pa su znali da će kod njih lakše doći do hrane… Oni tamo odlaze kako bi čekali informaciju iz Moskve, što činiti dalje, a dokumenti govore o tome kako su se skrivali po vrbicima i domaćim ljudima krali kokoši!

“Tek nakon mjesec dana, kada im je lokalno stanovništvo poručilo da ih više neće tolerirati, oni se prebacuju prema Brezovici,” nastavlja dr. Vukelić, uz napomenu da “Klasić nije u pravu.”

Sam pojam “antifašizam” ustoličen je 1935. godine na Sedmom kongresu Kominterne, što znači da je opet SSSR taj koji upravlja sa svime – objašnjava povjesničarka: – Iako su oni tada definirali koje su to fašističke zemlje i odlučili kao komunisti radikalizirati borbu na europskom tlu, to ih nije spriječilo da sklope pakt o nenapadanju s Njemačkom 23. kolovoza 1939. godine. Trebamo biti svjesni da je rat trajao pune dvije godine prije nego li je Njemačka napala SSSR. Tek tada SSSR vrlo jasno mijenja svoju političku i vojnu taktiku i odlučuje odgovoriti na napade, pa kreće u uspostavu savezničkih odnosa s Britanijom i Francuskom. Do tada su oni djelovali zajedno, a to se posebno vidjelo na podjeli Poljske.

Dr. sc. Vlatka Vukelić: “Klasićeva baka bila je sluškinja u vili moje prabake, a onda su nam je konfiscirali!”

“Pogrešno je na jugoslavenski komunizam gledati kao na neki blaži oblik, koji – kao što neki govore – nije bio tako intenzivan kao što je to bio u SSSR-u ili, ne dao Bog, u Kini,” smatra dr. sc. Vukelić: “Nije to bio nikakav ‘socijalizam s ljudskim licem’ ili ‘po mjeri čovjeka’, to je bio totalitarni sustav i dok mi kao civilizirani pripadnici europskih naroda ne budemo svjesni te činjenice, osjećat ćemo se kao u nekom kolektivnom bunilu ili kao da patimo od stockholmskog sindroma.”

Osim političkih neprijatelja, komunisti su imali i klasne neprijatelje, što je obitelj Vlatke Vukelić, djevojački Bručić, osjetila i na svojoj koži: – Baka Hrvoja Klasića radila je kod moje prabake kao sluškinja, tako da se mi i osobno poznajemo. Nakon Drugog svjetskog rata komunisti su nam konfiscirali vilu u kojoj je prabaka živjela, kao i ciglane… Sve su nam oduzeli!

“Ne treba nas čuditi što Hrvoje Klasić danas javno štiti određene društvene strukture koje su mu pomogle da živi relativno lagodan život,” nastavila je u istom, ironičnom tonu, dr. Vukelić: “Ja možda nisam toliki stručnjak kao Hrvoje, možda nisam tako dobar povjesničar i istraživač, možda nemam tako atraktivne teme kojima se bavi on, iako, zapravo, ne mogu imenovati niti jednu od njih… Međutim, ja nemam pristup HTV-u, ne mogu napraviti dokumentarac na HTV-u i ne mogu biti komentator svih mogućih emisija od dnevno-političkih do povijesnih i kulturno-društvenih. To, za sada, ima još uvijek samo odabrana struktura u hrvatskom društvu, a ja se nadam da ćemo takve tendencije jednom mijenjati.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr