Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u obrani vladajućeg HDZ-a

Lora Vidović
Zagreb, 25.10.2017 - Sjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Na fotografiji Pučka pravobraniteljica Lora Vidović. foto HINA/ Daniel KASAP /dk

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u ponedjeljak je priopćila da biranje gostiju kafića prema političkoj opciji kojoj su naklonjeni može predstavljati diskriminaciju temeljem političkog uvjerenja koja je zabranjena Ustavom i zakonom, a u slučaju kafića iz Rijeke pokrenula je ispitni postupak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako ga izravno ne spominje, Vidović se referirala na riječki kafić Three Monkeys iz kojeg su prije desetak dana, nezadovoljni potezima vlade i stožera, poručili da HDZ-ovci u njemu nisu dobrodošli.

“Čak i ako bi u praksi isti taj kafić redovito posluživao i goste za koje se vlasnik izrazio da nisu poželjni, već i sama takva javno objavljena poruka ima odvraćajući učinak na moguće goste pripadnike ili simpatizere navedene političke opcije. Tako je presudio i Sud EU u slučaju Feryn, kada je vlasnik belgijske kompanije izjavio da se niti jedan imigrant kod njega neće zaposliti”, kazala je Vidović, prenio je Jutarnji list.

Vidović ovo je osma i zadnja godina na dužnosti pučke pravobraniteljice, a Hrvatski sabor nedavno je raspisao Javni poziv za predlaganje kandidata. Ona je već prije obznanila kako se ne kani ponovno kandidirati za tu funkciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koja je uloga pučkog pravobranitelja?

Institucija pučkog pravobranitelja u hrvatski je državni i pravni sustav uvedena Ustavom iz 1990. godine. Prema članku 93. Ustava, “Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Sabora Republike Hrvatske koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti“. Pučki pravobranitelj ima isti imunitet kao i zastupnici u Hrvatskome saboru.

Hrvatski sabor do danas je na dužnost pučkog pravobranitelja izabrao: Branka Babca (1993. – 1996.), Antu Klarića (1996. – 2004.), Juricu Malčića (2004. – 2013.) i Loru Vidović (2013.).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj je pučki pravobranitelj jedina institucija koja je propisana Ustavom, dok se Hrvatska 2003. i 2008. opredijelila i za posebna pravobraniteljstva za djecu, invalide i ravnopravnost spolova i to ugradila u zakone.

Kukuriku koalicija izabrala Vidović, tadašnji HDZ je bojkotirao njen izbor

Podsjetimo, Hrvatski sabor je sredinom veljače 2013. izabrao Loru Vidović i to s 82 glasa vladajuće Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS, HSU). U njenom izboru, odnosno tadašnja oporba (HDZ, HDSSB, Hrvatski laburisti) nije htjela sudjelovati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada je izabrana mediji su objavili kako nisu ispunjeni minimalni zakonski uvjeti te da 39-godišnja Lora Vidović nema 15 godina staža u pravnoj struci. Ona je prema poslanom životopisu prikupila 15 godina i 15 dana ukupnog radnog staža, no postavilo se pitanje je li svo radno iskustvo u pravnoj struci.

Prvi posao Vidović dobila u Ministarstvu rada i socijalne skrbi

Prvi posao Vidović je dobila 1997. u Ministarstvu rada i socijalne skrbi te tamo ostaje šest i pol mjeseci. Nakon toga prelazi u Ministarstvo vanjskih poslova gdje ostaje sve do 2006. godine.

Njen karijerni uspon krenuo je u 28. godini kada imenovana za atašea u hrvatskom veleposlanstvu u Norveškoj, a po povratku na Zrinjevac bila je treća tajnica za multilateralu. Od 2006. do 2010. je obnašala dužnost zamjenice pravobraniteljice za djecu. Prije nego je postala pučka pravobraniteljica, Vidović je bila predstojnica UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj. Upravo to je bilo sporno, s obzirom da za tu funkciju nije bila potrebna diploma pravnog fakulteta, niti je njena prethodnica bila pravnica, pa se tumačilo kako Vidović zapravo ima 12, a ne potrebnih 15 godina iskustva u pravnoj struci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, tijekom 2016. tadašnja saborska većina na čelu s HDZ-om Tomislava Karamarka je odbila izvješće o radu pučke pravobraniteljice u 2015., uz prosvjed zastupnika nacionalnih manjina Furija Radina i Milorada Pupovca, koji su su zatražili stanku, ocijenivši “nečuvenim” odbijanje izvješća pravobraniteljice.

Vidović se složila s Plenkovićevim tvrdnjama o radikalizaciji nakon napada na Vladu

“Neki će analitičari reći da je s tim započelo od kad smo postali članicom Europske unije (srpanj 2013.), jer smo se do tada silno trudili pokazati u najboljem svijetlu i doseći tražene standarde. Kad pogledate unatrag, 2015. svjedočili smo postrojavanju SSS – slavonske sokolske garde u crnim košuljama pred Hrvatskim saborom, godinu poslije imali smo marš po Savskoj u kojem je sudjelovao i potpredsjednik Sabora i čiji su organizatori otišli predsjednici Vijeća za elektroničke medije dati šajkaču”, ustvrdila je Vidović u listopadu prošle godine za Hinu.

Ni priču oko napada mladića vatrenim oružjem na zgradu Vlade nije propustila iskoristiti za napad na pozdrav “Za dom spremni” koji se koristi među navijačima, a osvrnula se i na 2018. kada je kritizirala HRT jer je “svako jutro išla reklama za revizionističku knjigu o Jasenovcu”.

Referendum o braku

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović jasno je zauzela stranu i prilikom održavanja referenduma o braku 2013. godine, kada se referendumu usprotivila iako za to nije imala nikakvo utemeljenje u Ustavu, zakonima Republike Hrvatske ili međunarodno prihvaćenim konvencijama.

> Thompsonov odvjetnik odgovorio pučkoj pravobraniteljici na poziv za odustajanjem od pozdrava Za dom spremni

> Pročitajte kako je Thompsonov menadžment odgovorio na analizu pučke pravobraniteljice Lore Vidović

>Pučka pravobraniteljica Lora Vidović ocjenjuje: ‘Ako se ustaška simbolika tolerira i ne procesuira to dovodi do nasilja’

Tada je Sandra Benčić ustvrdila duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji, zbog čega je udruge U ime obitelji i podnijela prijavu protiv govora mržnje, koju je pravobraniteljica Vidović odbila.

Podržala Plenkovića u onemogućavanju referenduma GI Narod odlučuje

Po drugi je put u četiri godine – prvi put prijevarom SDP-a, potom i prijevarom HDZ-a – zaustavljen narodni referendum za promjenu izbornog sustava “kako bi oni na vlasti zaštitili svoje privilegije, radi kojih u Hrvatskoj cvijeta korupcija, politička trgovina, prevelik utjecaj države na gospodarstvo i sve sfere života, dovodeći do osiromašenja građana, iseljavanja, nemogućnosti provođenja reformi i dr.”, upozorila Natalija Kanački, članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje nakon što je Hrvatski sabor odbio raspisati referendum.

Pučki pravobranitelj trebao bi biti opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.

“Pučka pravobraniteljica, Lora Vidović, javno je podržala premijera Plenkovića i ministra Kuščevića u onemogućavanju prava građana na referendum“, istaknuo je početkom 2019. dr. sc. Hrvoje Pende, član Organizacijskog odbora Građanske inicijative Narod odlučuje.

Veza između Vidović i Centra za mirovne studije

Vezano na analizu glede širenja ustaštva u Hrvatskoj, političarka platfofme Možemo Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije (CMS) na svom Facebooku pozvala je korisnike da joj dostave primjere “promocije ustaštva”.

U komentarima koji su uslijedili vidljivo je kako korisnici FB ostavljaju poveznice na primjere “ustaštva”.

Tada se nametnulo pitanje je li objava političarke Sandre Benčić povezana s izvješćem pučke pravobraniteljice. Uostalom, to ne bi bio prvi slučaj “dobre suradnje”. Primjer iz 2015. godine to najbolje pokazuje.

Naime, tada su pučka pravobraniteljica Lora Vidović i jedan dio udruga iz “Platforme 112” ignorirajući kontekst i značenje ćirilice u Vukovaru, s obzirom na stradanje Hrvata, neprovedene sudske procese protiv ratnih zločinaca i današnju situaciju neprestanog pokušaja zaborava vrijednosti Domovinskog rata, dostavili UN-u informacije na temelju kojih je Odbor UN-a za ljudska prava izdao izvješće u kojem predlaže Hrvatskoj da “poduzme dodatne mjere, uključujući i mjere za promicanje međuetničke tolerancije u svom raznolikom društvu, kao i da omogući pravo na jednaku uporabu manjinskih jezika i pisma u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim okvirom, s posebnim naglaskom na korištenje ćirilice u gradu Vukovaru i općinama”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.