Pučka pravobraniteljica Lora Vidović za N1 je govorila o slučajevima nasilja prema Srbima, toleriranju ustaštva, populizmu, optužbama za policijsko nasilje, a otkrila je i hoće li se kandidirati za novi mandat.
“Pitanje zločina iz mržnje i govora mržnje promatramo na općoj razini i on je najveći prema pripadnicima srpske nacionalne manjine. Riječ je o trendu koji je prisutan u Hrvatskoj i potvrđuju da se nalazimo u jednom nasilnom okruženju, i ne samo etnički motiviranom, vidimo nasilje u obitelji, školama, prema stručnim osobama”, ustvrdila je Vidović.
Iako broj zločina iz mržnje nije velik, misli da je to zato što se nedovoljno zna prepoznati etnički motivirano nasilje pa ga policija tako ni ne tretira.
“Od devet odluka, osam je osuđujućih, a sve su uvjetne ili rad za javno dobro. Počinitelj dobije poruku da nema kazne, a žrtva da nema pravde”, dodaje.
“Činjenica je da se korištenje ustaške simbolike jako često tolerira i relativizira, daje se za pravo da se podilazi onima koji prizivaju NDH, poput raznih likova s Hitlerovim brčićima s kojima razgovaraju ministri”, ocijenila je Vidović.
Kada je riječ o posljednjim napadima na Srbe tvrdi da se ne radi do kraja o pojedinačnim incidentima i “ako ova država smatra da to nije spirala nasilja mora u svakom slučaju adekvatno reagirati na sve slučajeve nasilja.”
“Ako se ustaška simbolika tolerira i ne procesuira to dovodi do nasilja”, ocjenjuje Vidović.
Kriminalizirati pozdrav na HOS-ovim odorama
“Ako Vlada želi pokazati da ne dijeli vrijednosti NDH trebalo bi pozdrav “Za dom spremni” trebalo proglasiti nezakonitim. To je i preporuka Vladina Vijeća za suočavanje s prošlošću”, kaže Vidović.
Dodaje i da je Visoki prekršajni sud odlučivao oko Za dom spremni ako su prvostupanjske slučajeve bile osuđujuće pa su se oni koji su uzvikivali žalili na viši stupanj. Policija se ne žali kada bude oslobađajuća presuda i to je, smatra, isključivo politički motivirano.
Kriminalizirala bi pozdrav i na HOS-ovim odorama “jer je on i 90-ih bio protuustavan i sada imamo situaciju koju imamo. Nema razloga da 2019. nešto što je očito protuustavno toleriramo.”
Kaže i kao treba pitati Vladu zašto se ništa od preporuka Vijeća ne provodi osim da se poziva na njihove preporuke kada treba relativizirati. Smatra da ako bi se provele sve preporuke Vijeća hrvatsko društvo više ne bi imalo problema, ali do sada nijedna nije provedena.
Treba osvijestiti da su pod crvenom zvijezdom počinjeni zločini
Govoreći o crvenoj zvijezdi kao simbolu dodaje da u Vladinom dokumentu dijaloga isto stoji da nema izjednačavanja totalirarnih režima. Europski sud za ljudska prava je u slučaju Mađarske rekao da je crvena zvijezda kao simbol predstavlja više pozitivnog nego negativnog. U Hrvatskoj je problem što se pod tim simbolom vršila i agresija na Hrvatsku, a i činjenica je da su i pod tim simbolom i nakon Drugog svjetskog rata počinjeni zločini i to, smatra Vidović, isto treba osvijestiti.
Vidović u zaštiti ilegalnih migranata
Po pitanju pritužbi za policijsko nasilje prema migrantima kaže da policija sve pritužbe o nasilju na granici odriče bez argumenata. “Toga nema u evidenciji, nije se dogodilo, ne vidimo istragu, na temelju čega se zaključilo da ga nije bilo ili se kompletno povjerenje pokloni policijskim službenicima, a uopće se ne pita migrante.”
Kada traži od policije očitovanja to su dopisi bez ikakvih argumenata. “Sve što se događa na granici se događa jer se radi o politici Europske unije”, rekla je.
>I DORH opomenuo pučku pravobraniteljicu zbog objave o ‘nasilju prema migrantima’
“Mnogo je vrlo potresnih priča, a odgovor MUP-a je uvijek jednak. Važno je reći i da nije svaka pritužba utemeljena, ali dok ne dobijemo prave istrage ovakvih optužbi bit će još više”, smatra Vidović. Dodaje da je njezinom uredu jako otežan rad i nemaju informacije koje su prije imali, a koje bi se razlikovale od izvještaja MUP-a u odnosu na ono što bi oni vidjeli na terenu.
Nakon isteka osmogodišnjeg mandata ne planira se ponovno kandidirati za tu poziciju jer smatra da je “osam godina dug mandat i da je vrijeme za druge ljude i druge ideje.”
Kako je Lora Vidović izabrana za pučku pravobraniteljicu?
Nakon nekoliko mjeseci postupka i ponovljenog natječaja Sabor je sredinom veljače 2013. izabrao novu pučku pravobraniteljicu. S 82 glasa vladajuće Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS, HSU) za novu pravobraniteljicu izabrana je Lora Vidović, no u njenom izboru oporba nije htjela sudjelovati.
Tadašnja oporba je, vladajućima zamjerila što kod sastavljanja uže liste kandidata nije došlo do dogovora, zbog čega su HDZ, Hrvatski laburisti i HDSSB odbili sudjelovati u glasovanju.
“Nova pučka pravobraniteljica, 39-godišnja Lora Vidović , koja se ovih dana uselila u Ured svog prethodnika Jurice Malčića u Opatičkoj 10 na zagrebačkom Gornjem gradu, ne ispunjava ni minimalne zakonske uvjete za izbor na tu dužnost – 15 godina staža u pravnoj struci”, pisao je Jutarnji list.
Iz životopisa kojeg je Lora Vidović dostavila Saboru vidljivo je da je ta kandidatkinja do 16. prosinca 2012., kad je raspisan ponovljeni natječaj za pučkog pravobranitelja, prikupila 15 godina i 15 dana ukupnog radnog staža.
No, je li taj ukupni staž stečen u pravnoj struci?
Radila u Ministarstvu vanjskih poslova kod – Mate Granića
Lora Vidović rođena je 1973., a diplomu Pravnog fakulteta u Zagrebu stekla je u veljači 1997. Prvi posao dobila je 1. prosinca 1997. u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. U tome Ministarstvu ostala je šest i pol mjeseci , a 15. lipnja 1998. prešla je u Ministarstvo vanjskih poslova u kojem je ostala do 1. listopada 2006. U njemu obavljala različite poslove, uz ostalo je 2001. u 28. godini imenovana za atašea u hrvatskom veleposlanstvu u Norveškoj, a po povratku na Zrinjevac bila je treća tajnica za multilateralu. Potom je 1. listopada 2006. imenovana za zamjenicu pravobraniteljice za djecu i na toj je dužnosti ostala do 1. veljače 2010.
Zadnje tri godine, od 1. veljače 2010. do izbora za pučku pravobraniteljicu, Lora Vidović radila je kao predstojnica UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj.
Međutim, zadnje tri godine karijere Lore Vidović provedene na čelu hrvatskog ureda UNICEF-a ni u kojem slučaju ne mogu se tretirati kao poslovi u pravnoj struci. Naime, ni sam UNICEF posao voditelja svojih ureda u državama diljem svijeta ne smatra pravnim poslom, iako je SDP-ov zastupnik Peđa Grbin tvrdio drugačije.
Stvaranje loše slike o Hrvatskoj
U svom izvješću prošle godine, Vidović je ustvrdila da “Pojave negiranja karaktera NDH i razmjera zločina ustaškog režima, isticanja simbola u javnom prostoru ili korištenje sintagmi kojima se prema njemu izražavaju simpatije, u hrvatskom su društvu toliko učestale, da su gotovo prešutno prihvaćene”.
“Eksplicitni ustaški ili nacistički simboli ili oni koji asociraju na ustaški pokret, prisutni su u javnom prostoru u Hrvatskoj. Tako se posljednjih godina tiskaju knjige, pišu i objavljuju članci i intervjui, održavaju tribine, snimaju dokumentarni filmovi i emitiraju televizijske emisije, u kojima se negira ili umanjuje zločinački karakter NDH. Osim u huškačkim i nacionalistički obojenim medijima, ovakvi stavovi iznose se i u službenom glasilu Katoličke crkve, a prodrli su i u prevladavajuće medije, uključujući i na javnu televiziju”, stajalo je u tekstu pučke pravobraniteljice.
Veza između Vidović i Centra za mirovne studije
Vezano na analizu glede širenja ustaštva u Hrvatskoj, Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije ranije je na svom Facebooku pozvala je korisnike da joj dostave primjere “promocije ustaštva”.
U komentarima koji su uslijedili vidljivo je kako korisnici FB ostavljaju poveznice na primjere “ustaštva”.
Tada se nametnulo pitanje jeli objava Sandre Benčić povezan s izvješćem pučke pravobraniteljice. Uostalom, to ne bi bio prvi slučaj “dobre suradnje”. Primjer iz 2015. godine to najbolje pokazuje.
Naime, tada su pučka pravobraniteljica Lora Vidović i jedan dio udruga iz “Platforme 112” bez da su uzeli u obzir kontekst i značenje ćirilice u Vukovaru, s obzirom na stradanje Hrvata, neprovedene sudske procese protiv ratnih zločinaca i današnju situaciju neprestanog pokušaja zaborava vrijednosti Domovinskog rata, dostavili UN-u informacije na temelju kojih je Odbor UN-a za ljudska prava izdao izvješće u kojem predlaže Hrvatskoj da “poduzme dodatne mjere, uključujući i mjere za promicanje međuetničke tolerancije u svom raznolikom društvu, kao i da omogući pravo na jednaku uporabu manjinskih jezika i pisma u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim okvirom, s posebnim naglaskom na korištenje ćirilice u gradu Vukovaru i općinama”.
Referendum o braku
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović jasno je zauzela stranu i prilikom održavanja referenduma o braku 2013. godine, kada se referendumu usprotivila iako za to nije imala nikakvo utemeljenje u Ustavu, zakonima Republike Hrvatske ili međunarodno prihvaćenim konvencijama.
Tada je Benčić ustvrdila duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji, zbog čega je udruge U ime obitelji i podnijela prijavu protiv govora mržnje, koju je pravobraniteljica Vidović odbila.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
