Puhovski, Pupovac i Zakošek – znate li koje su njihove veze još iz Jugoslavije?

Foto: fah

Kada se u osvit hrvatske demokracije i prvih stranaka (kao HSLS i HDZ) počelo stidljivo pokazivati svjetlo i sunce demokracije i višestranačja na obzorju, nakon 45 godina jednopartijskog, totalitarnog i antihumanog sustava, pojavila se na hrvatskom (jugoslavenskom) obzorju jedna inicijativa koja je, na prvi pogled, „mirisala“ na demokraciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (kratica: UJDI) bila je politička organizacija osnovana u proljeće 1989. u Zagrebu, a njezini pristalice bili su uglavnom tvrdokorni marksisti koji su bili za jedinstvenu i nedjeljivu Jugoslaviju, te protivnici bilo kakve hrvatske državnosti u tom vremenu.

Prvi predsjednik UJDI-ja bio je profesor Branko Horvat, a direktor Žarko Puhovski. U probranom društvu našlo se svega i svačega – od ratnog zločinca i čovjeka koji je ušao u Zagreb s „oslobodilačkom partizanskom vojskom“ i naredio ubijanje tisuća ljudi, generala JNA Koče Popovića iz Beograda, pisaca i kipara kao što se Dubravka Ugrešić i Bogdan Bogdanović, pa sve do Nenada Zakošeka i Milorada Pupovca.

Dok je Puhovski zauzimao „funkciju“ direktora UJDI-ja, Zakošek i Pupovac su bili članovi glavnog odbora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostatak probrane brojne ekipe ujdijevaca nas u ovom trenutku toliko ne zanima, nego činjenica da od tada pa do danas trolist Puhovski, Pupovac i  Zakošek postaju i ostaju glavne zvijezde hrvatskog političkog neba. Zauzeli su i zauzimaju prilično široku lepezu hrvatske društvene stvarnosti i tema, te pokrivaju, što bi se narodski reklo, gotovo pa – sve.

To su 1989. bili relativno mladi ljudi, a najviše ih je povezalo poznanstvo s Filozofskog fakulteta i zajedništvo u ideji očuvanja Jugoslavije. Ostaje činjenica da su kroz ovih 30 godina upravo ova trojica zauzimala, više ili manje, gotovo najznačajnija mjesta u hrvatskoj društvenoj i medijskoj stvarnosti, osobito kao tumači i apologete tematika ljudskih prava, nevladinih udruga, slobode govora i mišljenja, ali i (ne)kritike i političkih osoba Hrvatske.

1989., i prije  toga, njih trojica bila su ujedinjena u ideji očuvanja Jugoslavije kroz pokušaje (navodne) demokratizacije iste. Nije slučajno da i danas njihove ideje imaju frapantnu sličnost, pa i gotovo istost, osobito kada se govori o fašizaciji hrvatskog društva, neprihvatljivosti političara tipa Hasanbegovića ili pjevača kao Marka Perkovića, povijesnom revizionizmu ili sličnim pojmovima koji su već postali dio slenga njihove (sub)kulture.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne želeći ulaziti u njihove vrlo zanimljive biografije, ostaje pitanje: doima li se sve to slučajnim ili je 30 godina ujdijevskog zajedništva malo previše znakovito?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.