Osim što je nedavno ponovno izašla u fokus javnosti činjenica da je Žarko Puhovski 1972., prilikom gušenja Hrvatskog proljeća, bio glavni svjedok optužbe protiv hrvatskih studenata, predsjednik Zoran Milanović nedavno je podsjetio i na činjenicu da je Puhovski lažno svjedočio u Haagu na suđenju hrvatskim generalima.
„Da, za njegovo svjedočenje na Haaškom tribunalu na koje ga uopće nije dovela nikakva Udba ili tužiteljstvo jugoslavensko, u Haag je otišao sam i tamo svjedočio na način koji je za Hrvatsku mogao biti fatalan. (…) Ali se utališ i udružiš s tužiteljstvom da im poslužiš da Hrvatskoj natovare najveću moguću bijedu.“ – rekao je Milanović u razgovoru za RTL.
Puhovski je, naime, pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu svjedočio na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, na kojoj se inkriminiralo operaciju Oluja kao „zločinački poduhvat“. Puhovskog, koji je lažno svjedočio, sud je proglasio nevjerodostojnim svjedokom.
Naime, već zaključak Žalbenog vijeća u prvostupanjskoj presudi iz 2011. (kojom su Gotovina i Markač bili osuđeni) odbacuje svjedočenje Puhovskog. On je, naime, sugerirao da je knjiga Hrvatskog helsinškoga odbora „Vojna operacija Oluja i poslije“ koju je uredio on sam, relevantan izvor i dokaz o 667 ubojstava u akciji Oluja i poslije. No, sud to nije prihvatio kao dokaz.
Haški sud odbacio svjedočenje Puhovskog kao nevjerodostojno
Evo zaključka Raspravnog vijeća (Prvostupanjska presuda, Paragraf 50, dokazni predmet P2402):
„Izvješće sadrži izjave koje nisu potkrijepljene izvorima i dvostruke unose. Nadalje, tijekom ispitivanja Puhovskog u sudnici postalo je jasno da u knjizi ima grešaka. Iz tih razloga, Raspravno vijeće je odlučilo da se ne osloni na dokazni predmet P2402 u pogledu u njemu opisanih informacija kad nisu bile potkrijepljene drugim dokazima.“
U unakrsnom ispitivanju Žarka Puhovskog obrane su dokazale da se u popisu ubijenih navode pripadnici tzv.“RSK“, osobe koje su umrle u bolnicama, osobe koje žive itd.
Oluju nazvao etničkim čišćenjem
Svjedočeći pred Haškim sudom, Puhovski je, među ostalim, 12. veljače 2009. kazao:
„Konačno izvješće (HHO-a ‘Vojna operacija Oluja i poslije’) proizašlo je iz terenskih istraživanja oko 1999., dok sam ja bio zadužen za postdiplomski studij u Austriji i nisam aktivno sudjelovao u radu Hrvatskog helsinškog odbora. Izvještaj je podnio g. Mrkalj. (…)
U uvodu sam napisao da je prije pet godina, gledajući operaciju (Oluja) bilo potrebno spomenuti njezine razloge i vjerovali smo da je to potrebno s gledišta ljudskih prava. Prvo i najvažnije, eliminiralo se ono što se nazivalo Republika Srpska Krajina, koja je počivala na sustavnom nijekanju ljudskih prava ljudi koji su ondje živjeli, kao što je provodila napade duž svojih granica – prema hrvatskom teritoriju i presijecala cestovnu komunikaciju.
U operaciji Oluja i nakon nje došlo je do vrlo ozbiljnih kršenja ljudskih prava. Nekoliko stotina civila je ubijeno, a velik broj bio je prisiljen napustiti svoje domove, pa su efekti te akcije bili jednaki etničkom čišćenju.“
Transkript svjedočenja Puhovskog 12. veljače 2009. moguće je pročitati na stranicama Haškog suda.
Priznao da je HHO financirala Soroseva zaklada
Njegovo svjedočenje nastavilo se i u idućim danima.
U nastavku svjedočenja Puhovski je priznao i da je HHO financirala i Soroseva zaklada.
Dana 17. veljače 2009., Puhovskog ispitivao Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić koji ga je, između ostalog, pitao i o stranim donatorima koji su financirali HHO.
„U to vrijeme, u proljeće 1998., imali smo oko 30 zaposlenika, što je i zahtjevao nesmetan rad. Za razliku od početne male organizacije, kako je broj (zaposlenih) rastao, tako je, organizacija je postala manje fleksibilna. Donatori su bili: Soroseva zaklada, prvenstveno ona u to vrijeme. Helsinški odbori iz Švedske, Norveške, Danske i Nizozemske, kao i USAID, organizacija USAID. U to vrijeme više od polovice sredstava donirala je Sorosova zaklada.“
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.