Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sastala se u utorak s hrvatskim počasnim konzulima kojima je poručila da su oni ti koji otvaraju put diplomatima, poslovnim ljudima i turistima, a time i suradnji između država.
“Vi ste ti koji, osobito u zemljama u kojima Hrvatska nema veleposlanstva, otvarate put diplomatima, poslovnim ljudima i ljudima koji naprosto žele putovati, bilo kao turisti, bilo u svrhu ostvarivanja akademske suradnje, umjetničkih projekata ili znanstvenih istraživanja”, rekla je Pusić na Drugoj konferenciji počasnih konzula Republike Hrvatske održanoj u ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a priopćio je MVEP.
“Ovo je win-win situacija, jer ako je suradnja uspjeh za vašu zemlju, tada je to uspjeh i za Hrvatsku”, istaknula je.
Podsjetila je da se Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju počela okretati novim gospodarskim područjima i manje tradicionalnim partnerima, poput zemalja južnog Mediterana, središnje Azije i Latinske Amerike.
Ministrica je naglasila da u Hrvatskoj, koja je nakon šest godina napokon izašla iz recesije, raste industrijska proizvodnja. Osim ulaganja u turizmu, spomenula je farmaceutsku, prehrambenu i metalnu industriju te proizvodnju strojeva i alata, kao i građevinsku industriju za koju postoji velik interes, istaknuvši kako na svim tim područjima Hrvatska ima jake i prepoznatljive tvrtke.
“Mala smo zemlja, što nije uvijek prednost, ali se može dobro iskoristiti”, rekla je Pusić naglasivši pozicioniranje Hrvatske na energetskoj karti. U tom kontekstu navela je tri glavna projekta: LNG terminal na Krku, Transjadranski plinovod (TAP) i istraživanje vlastitih energetskih izvora na Jadranu.
Istaknula je da je među petnaest prioritetnih područja europske energetske politike čak pet u Hrvatskoj – uključujući LNG terminal te plinske međupoveznice sa Srbijom i BiH.
Ministrica je istaknula da je sada cilj izgraditi plinovod koji bi išao od Albanije do hrvatskog dijela Jadrana.
Istraživanje energetskih veliki je projekt koji predstavlja izazove s kakvima su se već susretale zemlje u regiji poput Bugarske, kazala je ona Pusić, ali je uvjerena da taj projekt osim osim hrvatskom gospodarstvu, pridonosi i zajedničkoj zaštiti Jadranskog mora, budući da s talijanske strane Jadrana ima 189 bušotina.
Spomenula je i hrvatsku inicijativu koji su poduprle Njemačka i Velika Britanija, a koja je Bosni i Hercegovini pomogla da nakon šest godina konačno odblokira pregovore za članstvo u EU.
“Na dobrom smo mjestu i ovo su obećavajuća vremena. Rad s vama pomoći će nam u implementaciji projekata i stvoriti nove šanse”, zaključila je Pusić na kraju sastanka s počasnim konzulima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
