Eko-muzej Pustinja Blaca na otoku Braču prvi je hrvatski kandidat za Landscape Award, nagradu koju Vijeće Europe dodjeljuje za dostignuća u području zaštite krajolika, objavilo je Ministarstvo kulture.
Pustinju Blaca za tu je nagradu prijavila Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture u suradnji s Centrom za kulturu Brač kao izniman primjer kulturne i prirodne baštine u Hrvatskoj, koji je zbog svoje višestoljetne očuvanosti prepoznat kao značajan i jedinstven primjer u regiji.
Nagradu Landscape Award Vijeće Europe dodjeljuje svake dvije godine projektima lokalnih udruga i organizacija koje prepoznaje kao uzorne primjere u očuvanju i prezentaciji vrijednosti krajolika.
Kako podsjeća Ministarstvo kulture na svojim internetskim stranicama, začetak Pustinje Blaca bila je kamenjem pregrađena pećina – prvo sklonište poljičkih svećenika, koji su bježeći pred Turcima stigli na otok Brač u 16. stoljeću.
Uz strmu liticu u dnu kanjona pustinjaci su dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume u okruženju pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Taj se jedinstveni sklop arhitekture i krajolika održao puna četiri stoljeća te danas svjedoči o prošlim vremenima i tradicijskom načinu života.
Ideja o Pustinji Blaca kao eko-muzeju pojavila se nakon zamiranja svećeničke zadruge 1972. godine, kada je Općina Brač postala vlasnik većine zgrada i zemljišta, napominju iz Ministarstva. Osamdesetih godina 20. stoljeća izrađen je Projekt o revitalizaciji i namjeni spomenika kulture Pustinja Blaca i Prijedlog za osnivanje eko-muzeja ‘Blaca’, a tu je ideju revitalizacije Pustinje Blaca uspostavom eko-muzeja nastavio i Centar za kulturu Brač koji od devedesetih upravlja muzejom.
U posljednjih trideset godina, dodaje se, provedeni su opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi na muzejskom kompleksu, dok se u posljednjih osam godina provode aktivnosti integralne zaštite u sklopu šire definiranog programa Eko-muzej Pustinja Blaca.
Poboljšan je, kako se navodi, program muzejske prezentacije, primijenjena je strategija ekološkog održivog gospodarskog korištenja te su provedeni konzervatorsko-restauratorski radovi na muzejskom kompleksu.
Tako su, uz ostalo, obnovljeni oštećeni dijelovi zgrada unutar kompleksa, sanirane su okolne stijene, poboljšan je pristup eko-muzeju, obnovljeni su tradicijski suhozidi, restaurirana je muzejska zbirka, osmišljen je raznolik muzejski program te je organizacijom dodatnih sadržaja u blizini muzeja poput planinarenja i biciklizma, uključen i krajolik kao važan dio muzejskoga doživljaja, ističe se na internetskim stranicama Ministarstva.
