Vladin Savjet za nacionalne manjine na današnjoj je sjednici izrazio nezadovoljstvo HRT-ovim izvješćem o proizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju nacionalnih manjina, zaključivši da HRT ne poštuje obveze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i odredbe ugovora između Vlade i HRT-a kao javnog servisa.
Predsjednik Vijeća Aleksandar Tolnauer ocijenio je da i dalje s HRT-om nema dijaloga, da je minutaža programa za nacionalne manjine nedovoljna, da se njihove predstavnike ne zove u emisije poput onih o dvojezičnosti u Vukovaru, da se ne poštuju odredbe o uporabi manjinskih jezika i sl.
Nemamo namjeru biti urednici na HRT-u, no možemo reći da smo programom nezadovoljni. Imali smo devet sastanaka s predstavnicima HRT-a, ali bez uspjeha rekao je Tolnauer. Najavio je skorašnji sastanak s glavnim ravnateljem Goranom Radmanom kojem će reći da Savjet ima mnogo elemenata i argumenta za tužbu protiv HRT-a o nepoštivanju ugovora s Vladom.
Napomenuo je da bi slijedom europskih konvencija Hrvatska zbog odnosa HRT-a prema nacionalnim manjinama, odnosno neispunjavanju zakonske obveze, mogla biti kažnjena i s 30 milijuna eura.
Tolnauer je zaključio da HRT niti nakon deset godina nema koncepciju manjinskog programa, ocjenivši da je Hrvatski radio sa svojim programima bolji od HTV-a.
HRT ima važnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja i dozvolite nam da sudjelujemo u kreiranju programa, poručio je čelnicima HRT-a predstavnik srpske manjine Dragan Crnogorac. O programu se, dodao je, treba dogovoriti prije donošenja financijskoga plana i programskog usmjerenja HRT-a.
Ministarstvu kulture poručio je da u Medijskoj strategiji svakako mora biti i dio posvećen programima nacionalnih manjina u javnom servisu.
Izvješće je ocijenio trivijalnim, a po njemu HRT se u odnosu na nacionalne manjine drži članka 8. Ustavnoga zakona koji većinu pretpostavlja manjini.
Podsjetio je na dogovor da će se prekidati prijenosi kada se na sportskim utakmicama dogodi govor mržnje, no toga se HRT nije držala, a pojedini voditelji i komentatori na to blagonaklono gledaju.
Njegov kolega Mile Horvat nezadovoljan je što, kako je izračunao, nacionalne manjine imaju godišnje jedan i pol dan programa. Naveo je i primjere ovrha zbog neplaćanja pretplate, a koje se zbog 200 kuna duga penju na 1.800 kuna. To pogađa i većinski i manjinski narod i to treba prekinuti, rekao je.
Predstavnik bošnjačke manjine Nedžad Hodžić ocijenio je kako ponovo jačaju snage protiv prava nacionalnih manjina kao što je to bilo početkom 90-ih. U prilog tomu naveo je saborsku raspravu u kojoj je rečeno da je Hrvatska tih godina prihvatila i zbrinula stotine tisuća izbjeglica iz BiH, ali nije rečeno, i o tome nema emisija, što se događalo s BiH izbjeglicama u Istri.
“Hapsila ih je civilna policija, predavala vojnoj, mučeni i maltretirani ukrcavani su na brodove u Rijeci za Split, a sve to ima elemente ratnog zločina”, rekao je.
Šandor Juhas, predstavnik mađarske manjine, smatra da se HRT-ovim emisijama sugerira da su manjine nešto drugo, odnosno da nisu sastavni dio hrvatskog društva, što ih stavlja u svojevrsni geto.
Predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen istaknula je kako uloga HRT-a nije u istraživanju ratnih zločina, da to rade istražna tijela. Isto tako, uloga Savjeta nije da se bavi rješavanjem ovrha, ali svakako treba imati aktivniju ulogu pri potpisivanju ugovora HRT-a i Vlade.
Dodala je da nema društvene skupine koja se Vijeću ne tuži na slične probleme. Naš je stav da je stanje na HRT-u, pa tako i u ovom dijelu programa, posljedica urušavanja profesionalnih standarda i nedostatka programske koncepcije, zaključila je Obuljen.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
