Raspudić: Hrvatska se treba zapitati koliko će platiti ulazak u Schengen

Izjava austrijskog ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera, koji je proteklog tjedna opetovano rekao kako Schengen ne funkcionira i stoga ga nema smisla proširivati  iznenadila je vladajuće u Hrvatskoj, koji su javnosti predstavili da je ulazak naše zemlje u schengenski prostor već skoro gotova stvar. Hoće li Austrija ipak blokirati ulazak Hrvatske, Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor? Postoji li još uopće Schengen obzirom da su neke države opet uvele granične kontrole? Hoćemo li ulaskom u Schengen ustvari biti na gubitku, jer ćemo postati europski granirači? O tim pitanjima u emisiji Otvoreno razgovarali su Terezija Gras, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova; Nino Raspudić, saborski zastupnik Mosta; Mišel Jakšić, saborski zastupnik SDP-a i Tihomir Vinković, dopisnik HRT-a iz Bruxellesa.

Inače, o hrvatskom ulasku u schengenski prostor odlučivat će ministri unutarnjih poslova na sastanku 9. prosinca.

Gras: Ministar Karner i kancelar Nehammer otvoreno su hvalili Hrvatsku

Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras kaže kako su iz razgovora koje su vodili s različitim razinama austrijskih vlasti da se ne radi o izjavi protiv Hrvatske.

– Moramo reći da je ministar Karner sve donedavno bio vrlo pozitivan prema Hrvatskoj jednako kao i današnji kancelar Nehammer koji je prethodno bio ministar unutarnjih poslova. Obojica su otvoreno hvalila Hrvatsku osobito kada je bila riječ o naporima koje Hrvatska ulaže u kontrolu vanjske granice i ova izjava ministra Karnera od kraja prošloga tjedna je za sve bila iznenađenje, ali smo mi od početka pokušali shvatiti što je u pozadini jedne takve izjave. Znali smo iz razgovora koje smo vodili s različitim razinama austrijskih vlasti da se ne radi o izjavi protiv Hrvatske, već da je više riječ o zabrinutosti Austrije razvojem migracijske situacije, rekla je Gras dodavši kako su sve države članice od početka rata podnijele veliki teret prihvata ukrajinskih izbjeglica, a ponovno su se intenzivirala i ilegalna migrantska kretanja kakva smo imali i prije.

Raspudić: Je li ovo možda bio način da Austrija izbori neke svoje interese u razgovorima oko LNG terminala

Nino Raspudić, saborski zastupnik Mosta, kazao je kako se Hrvatska treba zapitati koliko će platiti ulazak u Schengen, podsjećajući na jedno, kako je rekao, vrlo negativno recentno iskustvo.

– Ja mislim da se u ovom trenutku trebamo zapitati – ako Hrvatska ipak uđe u Schengen koliko ćemo to platiti jer imamo jedno vrlo negativno recentno iskustvo. Prije svega nekoliko tjedana u svom svjedočenju pred Antikorupcijskim vijećem bivši član uprave Ine, Mayer, je eksplicitno rekao kako je ministar Ćorić njima u upravi Ine govorio da moraju popustiti Mađarima i ugasiti Rafineriju Sisak i preusmjeriti naftu prema rafinerijama u Mađarskoj kako Mađarska kako Mađarska ne bi blokirala ulazak Hrvatske u Schengen. To je jako teška izjava koja nije dobila dovoljno jak odjek u medijima. I dosita ako pogledamo datume, u srpnju 2018. je potpisan taj memorandum koji smo svi mi platili kroz Janaf da taj prespoj ide za Mađarsku, a u studenome je Mađarska dala zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u Schengen. Ja se dakle pitam – osim za unutarnju političku igru u Austriji, je li ovo možda bio način da Austrija izbori neke svoje interese u razgovorima oko LNG terminala i njegovog korištenja ili nekih drugih stvari, upozorava Raspudić.

> Austrijski ministar unutarnjih poslova ponovio da je protiv ulaska Hrvatske u Schengen

> Raspudić: ‘Schengen je fikcija, ja ne isključujem jednog dana ni raspad Europske unije’

> Što se krije iza austrijskog ‘ne’ ulasku Hrvatske u Schengen?

Jakšić: Ovo je korak koji čekamo od svoje neovisnosti

Mišel Jakšić, saborski zastupnik SDP-a, ističe kako je ulazak u Schengen korak koji čekamo od svoje neovisnosti, za njega se borimo i na njemu su brojne vlade radile.

– S obzirom na to da smo odlučili biti dio zapadnog, europskog svijeta dobro je što dobivamo ulaznicu prema Schengenu i što ćemo uvesti euro. To je moj stav, iako moramo pošteno prema hrvatskim građanima reći da ulaskom u Schengen i uvođenjem eura nećemo postati zemlja meda i mlijeka. Imamo mi još puno svojih strukturnih problema koje ćemo morati riješiti. Ovo je nešto što je naš iskorak prema zapadnoj civilizaciji gdje pokazujemo neko svoje opredjeljenje iako moramo priznati da sama EU, eurozona pa i Schengen imaju svoje, dosta velike, krizne momente i šest je zemalja suspendiralo Schengen. No to je korak koji čekamo od svoje neovisnosti, za njega se borimo i na njemu su brojne vlade radile. No ono što se pojavilo kao ozbiljna sumnja je da Hrvatska za to plaća puno više i puno skuplje nego neke druge zemlje, rekao je Jakšić.

Vinković: Ttreba vidjeti što će kancelar Nehammer reći pred našim novinarima

Dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković poručuje da treba pričekati sutra i vidjeti što će kancelar Nehammer reći pred našim novinarima.

– Iz Europske komisije i danas su rekli – mi smo sve dogovorili, mi smo sve napravili s naše strane. Iz Vijeća Europske unije kojim trenutačno presjeda Češka iste informacije – sve smo napravili s naše strane. Sjetimo se da je Europski parlament također potvrdio izvješće EK-a te izvješće svog posebnog izvjestitelja, velikom većinom glasova usvojio rezoluciju za ulazak Hrvatske u Schengen. Prije nekoliko mjeseci kada je sve ovo počelo kolega iz Hine je primijetio formulaciju u odluci u kojoj piše da EK potvrđuje spremnost i potvrđuje ulazak Hrvatske u Schengen, te onda dolazi zarez pa se dodaje i Rumunjske i Bugarske. Taj zarez je ono odvajanje koje bi možda moglo biti zanimljivo za naše gledatelje, da će se glasovati, kako su potvrdili iz dva izvora, da će se glasovati posebno o hrvatskom ulasku, a posebno o ulasku Rumunjske i Bugarske. I to je njihov stav bio do jutros. Što se sada promijenilo? Ništa, iz jednostavnog razloga što Austrija nije iznijela mišljenje ministra unutarnjih, a ne vanjskih poslova, ustvrdio je Vinković dodavši da treba pričekati sutra i vidjeti što će kancelar Nehammer reći pred našim novinarima.

“Ulaskom u Schengen postajemo europski graničari”

Raspudić je komentirao i šatore koji se grade kod Paromlina za prihvat migranata. Kaže kako nije u pitanju samo dojam da se njihov priljev pojačava.

– Nije to samo dojam, čuli smo i brojke iz MUP-a, čini mi se da migranata ima oko 150 posto više nego što ih je bilo lani, a i mi to svakodnevno vidimo na ulici. Mi stalno pričamo o sredstvima koje dobivamo, ali ulaskom u Schengen mi postajemo europski graničari. Ja postavljam pitanje koliko će to predstavljati dodatni trošak, koliko će pokriti EU a koliko će ići iz hrvatskih džepova, pitao je Raspudić.

Postoji li uopće Schengen?

Šest je država suspendiralo Schengenski sporazum i uvelo granične kontrole. Postoji li uopće Schengen?

– Te su granične kontrole su uvedene nakon migrantske krize i terorističkih napada kojima je Europska unija bila izložena 2015. i 2016. godine. Znači te kontrole traju dulje od šest godina. Mi u Vijeću upravo raspravljamo novi zakon o Schengenskim granicama koji će jasnije definirati na koji rok i u kojim okolnostima se takve kontrole mogu uvoditi ubuduće, objasnila je Gras.

Zašto se dižu šatori za migrante u centru Zagreba?

Objasnila je i zašto se dižu šatori za migrante u centru Zagreba.

– To je zato što imamo mješovita migrantska kretanja što znači da među migrantima koji ulaze u Hrvatsku imate one koji su u potrebi za međunarodnom zaštitom – to su svi oni koji kad podnesu takav zahtjev budu smješteni u prihvatilištima – i imate i one koji ne žele podnijeti zahtjev za azila pa ih se onda tretira sukladno Zakonu o strancima i izdaje im se rješenje o povratku u kojem ih tražimo da u određenom roku napuste teritorij RH na koji su ušli nezakonito, objasnila je Gras dodavši da se ti ljudi onda zadržavaju na ulicama i za njih se dižu šatori.

Je li se planiralo širenje kapaciteta za prihvat izbjeglica?

Mišel Jakšić nije želio komentirati tvrdnju državne tajnice Gras da su se željeli širiti kapaciteti za prihvat izbjeglica u Zagrebu, ali grad nije bio zainteresiran.

– Ovo ne mogu komentirati jer nemam dovoljno podataka. Prvi put čujem da je netko htio širiti kapacitete i da se o tome raspravljalo. S obzirom na to da smo se bazirali na Zagreb i Rijeku, pretpostavljam da je prvi dio razgovora bio za vrijeme g. Bandića. Tada se to moglo lakše riješiti jer je bila koalicija i nacionalna i u gradu Zagrebu, ako ćemo to svesti na politički okvir što, mislim da u ovakvoj temi ne bismo trebali raditi, poručio je za HRT.