Raspudić: ‘Schengen je fikcija, ja ne isključujem jednog dana ni raspad Europske unije’

nino raspudić
Foto: Snimka zaslona

Saborski zastupnik Mosta, Nino Raspudić, gostovao je na N1 i komentirao odluku Austrije glede Schengena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Schengen je fikcija, rekao je Raspudić na pitanje kako komentira činjenicu da je Austrija uložila veto na proširenje toga područja, kojega bi od iduće godine i Hrvatska trebala biti dio.

Istaknuo je da se pokazalo da Schengen ne funkcionira ni u jednoj kriznoj situaciji, spomenuvši i migrantsku krizu i pandemiju koronavirusa.

>Europska komisija planira govor mržnje izjednačiti s terorizmom, trgovinom ljudima i pranjem novca

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dok se kod nas raspravlja o ulasku u Schengen, on ne postoji između Slovačke i Češke, u koju migranti pokušavaju ući i onda preko Češke doći do Njemačke i drugih zemalja. Čim se pojavi problem, on prestaje postojati. Schengen funkcionira kad je sve dobro, ali kad je sve dobro nije problem ni pokazati osobnu na granici sa Slovenijom”, rekao je Raspudić.

Kritizirao je i premijera Andreja Plenkovića, za kojega je rekao da precjenjuje priču oko Schengena i “pokušava ga prikazati kao neki kolosalni uspjeh”.

Problematizirao je i postojanje Europske unije

“Ako se nastavi na ovakav način, a to je jedna potpuno otuđena birokratska struktura, ja ne isključujem jednog dana ni raspad Europske unije. Problem je nastao u zametku kad je Europska ekonomska zajednica postala Europska unija i kad se preishitreno išlo u smjeru političke zajednice. To je nešto što ne ide silom i u smislu ideje koju se treba napraviti u praksi, jer Europa je prešarolika da se usklade partikularni interesi da bi se došlo do onoga što se smatra zajedničkom politikom. Ako se ovako nastavi, ja sam zabrinut za budućnost Europske unije”, rekao je Raspudić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se tiče mogućnosti koju nudi članstvo u EU-u, a koje uključuje i korištenje novca iz fondova Unije, Raspudić je citirao američku izreku da nema besplatnog ručka. “I mi plaćamo Europsku uniju. Plaća se ne samo izravno, nego i putem neizravnih stvari. Nekoliko stotina tisuća radno sposobnih ljudi koji su otišli raditi vani jer je Hrvatska primljena u Europsku uniju zato što su druge članice shvatile da imaju interesa od Hrvatske, kao što je i Hrvatska procijenila da ima koristi od ulaska u Uniju”, rekao je Raspudić.

O okretanju leđa Anji Šimpragi u Škabrnji

Osvrnuo se Raspudić i na okretanje leđa potpredsjednici Vlade, Anji Šimpragi, koja je došla položiti cvijeće i upaliti svijeće povodom obilježavanja godišnjice zločina u Škabrnji. Rekao je da branitelji nisu okrenuli leđa Šimpragi kao osobi, nego njoj kao članici SDSS-a.

“Ti ljudi koji su preživjeli te zločine osjećaju da je politika te stranke neiskrena. Nevjerojatno je da nitko nije odgovarao za zločine u Škabrnji. Nevjerojatno je da postoji autobus ljudi koji nije završio na Ovčari, a za koji nitko ne zna gdje je završio. Zločesto je i zlonamjerno reći da su oni imali nešto protiv Šimprage, nego protiv SDSS-a”, rekao je Raspudić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mi imamo puno dobrovoljnih darivatelja hrvatske krvi u Hrvatskoj, kao kad se zaziva obuka ukrajinskih vojnika, jer ti neće sebi naštetiti. Ima i onih koji bi opraštali u tuđe ime, u ime žrtava. Ne može se pomirba dogoditi briselskim dekretom”, rekao je Raspudić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.