Izuzevši tri bolnice koje su poslovale pozitivno, hrvatski je bolnički sustav lani ostvario deficit između 7 i 10 posto, no u odnosu na siječanj 2016., kada su gubici iznosili 80 milijuna kuna, ovoga siječnja gubici su ipak bili manji i iznosili su 40 milijuna kuna, izjavio je u utorak ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Nakon sastanka s ravnateljima kliničkih bolnički centara i kliničkih bolnica, na kojem je razmatrano poslovanje bolnica, Kujundžić je rekao novinarima da su najveće gubitke u siječnju ove godine, u ukupnom iznosu od 28 milijuna kuna, napravile županijske bolnice, iako je njihov postotak izvršenosti puno manji, pa je za idući tjedan najavio razgovore i s ravnateljima tih ustanova.
Ukupni dug zdravstva 4,7 milijardi kuna
Kliničke bolnice, koje su u vlasništvu države, u siječnju su napravile 12 milijuna kuna novog duga, pri čemu su pozitivno poslovale KBC Rijeka i kliničke bolnice Lovran i “Dr. Fran Mihaljević”.
Na pitanje je li u planu nova sanacija zdravstvenog sustava, Kujundžić je odgovorio kako ukupni dug u zdravstvu trenutno iznosi 4,7 milijardi kuna pa će ga netko morati podmiriti – ili država ili putem kredita.
“O tome sam razgovarao i razgovarat ću s ministrom financija. To nije obveza samo jednog ministra nego cijele Vlade, odnosno cijele nacije, mi moramo sustav održati stabilnim, a to znači financijski održivim”.
Kujundžić se nada da će se trend smanjenja deficita, koji je bio vidljiv u siječnju, uspjeti zadržati iako rastući problem predstavlja porast troškova skupih lijekova, pa najavljuje određene promjene.
“S porastom potrošnje i cijena skupih lijekova ni jedna se zemlja ne može nositi. Skupe lijekove ćemo vjerojatno rješavati po engleskom modelu, s nacionalnim povjerenstvima i količinom novca po pojedinoj bolesti, gdje ćemo to dijeliti koliko je to moguće najpravičnije u zadanim financijskim uvjetima”, najavio je.
Neki liječnici više rade za sebe nego u bolnici
Od ravnatelja je zatražio veću kontrolu izvršenosti po ustanovama. “Posebice sam apelirao da preko šefova klinika, zavoda i odjela naprave kontrolu izvršenosti posla, ne samo po odjelima nego i pojedincima”, kaže Kujundžić.
Ravnatelji su ga upozorili da neki liječnici više vještače i zarađuju za sebe nego što rade u bolnici, a neki ravnatelji predložili su da se to zakonski riješi, žaleći se da takvima sada ne mogu ništa.
Osvrnuo se na apel HUBOL-a, koji je u ponedjeljak od predsjednice države zatražio da se angažira kako bi se zaustavio odlazak liječnika iz Hrvatske, rekavši kako je dobro da HUBOL-ovci brinu o svojim kolegama.
“Na sreću, stanje nije tako alarmantno i taj broj nije tako veliki, iako je svaki izgubljeni liječnik za Hrvatsku veliki gubitak. Razgovaram sa županijama kako stimulirati mlade ljude, prvenstveno kako bolje riješiti stambena pitanja, a što se tiče specijalizacija – brzo će biti svima otvoren prostor za specijalizaciju”, poručio je Kujundžić.
Ćorušić za izmjene ZOR-a
Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić izjavio je nakon sastanka u Ministarstvu zdravstva kako su u odnosu na siječanj 2016. u siječnju ove godine povećali trošak za 250 milijuna kuna, no ističe da su kao najveća bolnica, s najvećim protokom pacijenata, ipak na razini s ostalim bolnicama.
Kad je učinkovitost u pitanju, trebalo bi mijenjati Zakon o radu (ZOR) kako bi se prisililo na više rada one koji ne rade dovoljno, ali i kolektivni ugovor da bi se moglo nagraditi najbolje, kaže Ćorušić.
Ravnatelj KBC-a Rijeka Davor Štimac istaknuo je da ta bolnica zadnje dvije godine posluje pozitivno. Smanjili su broj djelatnika i prekovremenih sati, pojačali kontrolu potrošnje lijekova i medicinskog materijala, te povećali odgovornost svih koji upravljaju novcem.
“Tražimo pojedinačnu odgovornost šefova klinika, jer sve ne može ovisiti samo o Upravi već i o onima koji rukovode klinikama i sredstvima. Na taj smo način dio financijske odgovornosti prebacili na predstojnike klinika, koji više nisu samo stručnjaci već i menadžeri”, rekao je Štimac.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
