Bruto inozemni dug Hrvatske krajem srpnja je, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), dosegnuo 49,2 milijarde eura, što iznosi 113,8 posto procijenjenog BDP-a.
Nakon što je zabilježio pad na mjesečnoj razini tijekom prethodna dva mjeseca, u srpnju je bruto inozemni dug, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) , porastao u odnosu na lipanj za 421 milijun eura ili 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini nastavio s razmjerno snažnim stopama rasta, zabilježivši porast veći od 3,2 milijarde eura ili 7,1 posto.
Snažan godišnji rast bruto inozemnog duga najvećim dijelom je posljedica rastućih obveza prema inozemnim vjerovnicima u sektoru opće države, čiji je vanjski dug krajem srpnja iznosio 16,2 milijarde eura, čineći čak jednu trećinu ukupnog bruto inozemnog duga Hrvatske, ističu iz RBA.
Premda je u srpnju zabilježio blagi mjesečni pad, od 86 milijuna eura ili 0,5 posto, vanjski je dug države u odnosu na isti mjesec prošle godine viši za 1,7 milijardi eura, odnosno 12 posto. To je, kažu analitičari RBA, ujedno peti mjesec zaredom otkako se bilježe dvoznamenkaste stope godišnjeg rasta vanjskog duga države.
Ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora, koja između ostalog obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava, dosegnula je pak 20,3 milijarde eura te je koncem srpnja činila više od 41 posto ukupnog bruto inozemnog duga.
Promatrajući prema kriteriju ročnosti, u strukturi bruto inozemnog duga javnog sektora dominiraju dugoročne obveze, s udjelom od preko 91 posto, od čega se gotovo 11 milijardi eura odnosi na dužničke vrijednosne papire, a 7,2 milijarde eura na dugoročne kredite.
Inozemni dug privatnog sektora iznosio je, pak, u srpnju 29 milijardi eura te je uz mjesečni pad od 291 milijun eura, odnosno jedan posto, na godišnjoj razini zabilježio stagnaciju.
“Ovakva kretanja dominantno su posljedica razduživanja financijskog sektora što potvrđuju podaci o vanjskom dugu monetarnih institucija, koji je krajem srpnja iznosio 7,9 milijardi eura, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini do 3,3 odnosno 5,7 posto”, navode iz RBA.
Ukazuju i na razduživanje ostalih privatnih financijskih institucija, koje potvrđuju podaci o njihovom godišnjem padu zaduženosti za 12,6 posto, na 3 milijarde eura krajem srpnja.
Naposljetku, vanjski dug ostalih domaćih sektora za koje ne garantira država krajem srpnja iznosio je 11,6 milijardi eura od čega se najveći dio (preko 98 posto) odnosi na privatna nefinancijska poduzeća koja bilježe nastavak trenda rasta inozemne zaduženosti.
“Alternativni izvori financiranja u uvjetima izdašne likvidnosti na inozemnim tržištima očigledno su supstituirali zaduženja sektora privatnih nefinancijskih poduzeća na domaćem tržištu, čime se njihov vanjski dug krajem srpnja, dosegnuvši 11,4 milijardi eura, povećao na mjesečnoj i godišnjoj razini za 0,2 odnosno 2,2 posto. Do kraja godine očekujemo nastavak trenda zaduživanja nefinancijskih poduzeća na inozemnom financijskom tržištu uz istovremeno zadržavanje visokog udjela državnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu”, zaključuju iz RBA.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
, dosegnuo 49,2 milijarde eura, što iznosi 113,8 posto procijenjenog BDP-a.){kind=link}