Tijela javne vlasti dužna su na internetskoj stranici sustavno, pravovremeno i u potpunosti objavljivati sve zakonom propisane informacije i dokumente, unutar tih tijela treba osigurati efikasnu suradnju službenika za informiranje i ustrojstvenih jedinica, otvorenost sjednica za javnost u pravilu treba biti integralni dio procesa odlučivanja, neke su od preporuka koje je povjerenica za informiranje dala u Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017., o kojemu će danas raspravljati Hrvatski sabor.
Imenovanje službenika za informiranje, vođenje službenog upisnika te dostava godišnjeg izvješća Povjereniku, ključne su obveze tijela javne vlasti. Od 5.859 takvih tijela , službenika nije imenovalo njih 726 (12,4 posto), izvješće nije dostavilo 1.176 , dakle petina, a internetsku stranicu nema 890 (15 posto) tijela javne vlasti.
Objava informacija na internetskim stranicama, odnosno proaktivna objava, ključni je način informiranja javnosti i osiguravanja transparentnosti, ali tijela javne vlasti ne ispunjavaju tu obvezu u cijelosti i nije uočen značajniji napredak u odnosu na prethodno razdoblje, navodi povjerenica Anamarija Musa.
Najviša, ali još uvijek nedovoljna, razina objave informacija, od 71 do 76 posto, utvrđena je u odnosu na zakone, godišnje planove i programe rada, u najmanjoj se mjeri objavljuju popisi korisnika i iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava, donacija, sponzorstava i drugih pomoći, zaključci sa sjednica.
Povjerenica ističe kako je nakon višegodišnjeg trenda smanjenja broja zahtjeva za informacijama u posjedu tijela javne vlasti, u 2017. vidljivo ponovno povećanje broja zahtjeva, podneseno ih je 22.226, oko 25 posto više u odnosu na 2016.
Lani je usvojeno nešto manje zahtjeva nego 2016., a naplaćeno oko 85 tisuća stvarnih materijalnih troškova, u 2016. naplaćeno je 50 tisuća kuna.
Tijela s najvećim brojem zahtjeva za pristup informacijama su Hrvatske vode (834), Grad Zagreb (484), Ministarstvo graditeljstva (318), MUP (170) i Vlada (143).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
