Hrvatski sabor je donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto), promijeniti jedinicu u kojoj je sada.
>Podolnjak: Ako Ustavni sud ne reagira na vrijeme oko izbornih jedinica mogli bismo pasti u ustavnu krizu
Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv
Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači će birati po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.
Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, uvažava jednaku težinu biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine.
Deset novih izbornih jedinica određene su tako da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.
>Demograf Šterc otkrio koliko izbornih jedinica treba Hrvatska
Zagreb u tri, umjesto u četiri izborne jedinice
Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu, prenosi HRT.
Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina. Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba.
Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji. U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.
Peta, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije. Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelove Zagrebačke županije.
>Nove izborne jedinice: Zagreb više neće biti podijeljen na njih četiri
Sedma izborna jedinica je najveća
Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.
Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.
U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.
U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.
Što se krije iza novog Zakona?
Podsjetimo da je na samom predstavljanju novog zakona Andrej Plenković naglasio da je cilj bio zadržati postojeći model s 10 izbornih jedinica sa 14 zastupnika, te da bi druge opcije zahtijevale puno više vremena, širu raspravu i puno veću uključenost društvenih aktera te je da je ovo samo manja modifikacija.
Kako smo ranije pisali, Dr. Natalija Kanački rekla je da vlada nije ostavila vremena temeljitom pristupanju problema izbornog zakona, nisu željeli širu raspravu niti uključenost društvenih snaga (akademskih, gospodarskih, građanskih i dr.). Na ovo je reagiralo i 11 profesora ustavnog prava sa svih katedara ustavnog prava u Hrvatskoj. No, cilj je bio formalno ispuniti nalog Ustavnog suda i preživjeti (možda) još jedan mandat, kao da su ova država i narod njihovo vlasništvo kojeg prebacuju i premještaju po čudno formiranim izbornim jedinicama.
Vlada je unakazila izborno teritorijalno-administrativni izgled RH
Kanački je upozorila da je novi, tada prijedlog, Vlade još više unakazio izborno teritorijalno-administrativni izgled RH.
”Grad Zagreb je najveći izborni monstrum”, tvrdi Kanički. Nije više u četiri (I, II, VI, VII) nego u tri izborne jedinice (I, II, VI) – pa i dalje Zagrepčani iz Dubrave, Črnomerca, Rudeša, Trnja, Novog Zagreba i drugih dijelova grada ne mogu glasati za iste kandidate. Andrej Plenković im je pojasnio da imaju veći zajednički interes sa selima na rubovima izbornih jedinica nego jedni s drugima.
>Dr. Kanački za Narod.hr: Dočekali smo još jedne izbore s biračima duhovima
”Najveći zemljopisni monstrum je VII izborna jedinica koja zauzima možda i 15-20% teritorija RH.Tamo su su u istoj izbornoj jedinici Gračac, Čabar, Kutina, Dvor, Posedarje, Vir, Topusko… jednom riječju – čušpajz”, tvrdi. ”Ništa manji čušpajz nije niti u V. izbornoj jedinici gdje su Donji Kukuruzari kod Kostajnice te Vukovar i Ilok. Dakle, sve samo da se politički preživi pa će i ovakvo naštimavanje izbornih jedinica vjerojatno biti ozakonjeno dizanjem ruku manjinskih zastupnika koji su ušli Sabor po privilegiranom izbornom zakonu na unaprijed rezervirana mjesta”, izjavila je tada Kanički.
Što je predlagala GI Narod odlučuje?
GI Narod odlučuje je 2018.g. predlagala promjenu izbornog sustava referendumom.
Uvođenje tri preferencijska glasa bez cenzusa od 10 posto – kako bi se omogućio veći
neposredan utjecaj birača na sastav Sabora;
Elektroničko i dopisno glasovanje – kako bi se svim biračima osiguralo jednako biračko pravo;
Smanjenje broja saborskih zastupnika na maksimalno 120 – u svrhu učinkovitijeg djelovanja Sabora i manje fragmentacije;
Pravedniji raspored izbornih jedinica – kako bi se spriječila nejednaka vrijednost glasova u izbornim jedinicama;
Sniženje praga na 4 posto – kako bi se smanjio broj propalih glasova birača;
Da predstavnici manjina koji su birani na povlašteni način – ne mogu odlučivati o tome tko će formirati Vladu i o proračunu.
”Nisu mogli” pročitati potpise
2018.g. se zbog sprege Plenković-Kušćević referendum nije održao jer navodno nisu mogli pročitati potpise desetaka tisuća građana. No više od 400.000 potpisa pokazalo je da je biračima potpuno jasno da je ovakav izborni sustav nedemokratski i suprotan interesu naroda te da je napravljen da pogoduje velikim političkim strankama koje se izmjenjuju na vlasti.
>(VIDEO) Dr. Kanački: Građani se sve više spontano okupljaju oko inicijative, Hasanbegović: Trenutni izborni sustav je sredstvo očuvanja jedne političke elite
Novi prijedlog izbornih jedinica pokazuje još veću nepravednost i otuđenost između građana/birača te političara koji sami sebi kroje izborne jedinice kako bi ostali na vlasti. Ima li Hrvatska snage pristupiti ovoj važnoj temi racionalno, stručno, depolitizirano i s poštovanjem prema Ustavu RH koji propisuje ustavno načelo jednakog biračkog prava? Vjerujem da ima, svatko od nas može doprinijeti barem malo – podupiranjem stranaka kojima je ovo važna tema, sudjelovanjem u javnoj raspravi, osvještavanjem okoline, a na kraju i izlaskom na izbore. Možda i još nekom referendumskom inicijativom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
