Stankom i udaljenjem iz sabornice zastupnika Mire Bulja, Hrvatski sabor započeo je radni dan u kojemu treba raspraviti Vladin prijedlog zakona o novom kalendaru blagdana.
Zastupnik Miro Bulj je ponovio zahtjev da se raspravi njegov zaključak da zastupnici odluče o iznajmljivanju sabornice za potrebe Europske pučke stranke (EPP), čemu se Most žestoko protivi.
“Vaša će točka biti uvrštena u dnevni red, jer zadovoljava sve uvjete, a kad će biti raspravljena o tome odlučuje predsjednik Sabora”, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković Bulju, pozivajući ga da sjedne i da prestane govoriti. Bulj, međutim, to nije poslušao, nastavio je govoriti stojeći iz klupe, pa zaradio prvu i drugu opomenu, izgubio pravo govora za petak i utorak, a u konačnici i udaljenje iz sabornice.
Stanke su prije rasprave o samom zakonu zatražili SDP i Hrvoje Zekanović (Hrast). Arsen Bauk (SDP) to je obrazložio potrebom da se njegov Klub konzultira oko “kaosa koji je nastao” nakon Vladina prijedloga, a Zekanović je ustvrdio da u Vladinu prijedlogu ima nelogičnosti poput prijedloga da se 22. lipnja slavi kao Dan antifašističke borbe.
Koje se promjene predlažu?
Hrvatski sabor raspravlja o prijedlogu novog kalendara blagdana i spomendana kojim se među ostalim Dan državnosti vraća na 30. svibnja, datum na koji se obilježavao do 2001. godine i koji označava konstituiranje prvoga višestranačkog demokratskog Sabora 1990. godine.
Druga promjena odnosi se na 18. studenoga koji postaje Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i bit će neradan dan. Prema prijedlogu se modificira i nekoliko spomendana koji nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, a 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, javlja HRT.
Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti i ne bi bio više blagdan nego spomendan, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora. Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima nacizma, fašizma i komunizma obilježavat će se 23. kolovoza.
Promjenama kalendara ne povećava se broj neradnih dana već on ostaje na broju 13.
