Hrvatski sabor u srijedu je raspravio izvješće o radu Komisije za kontrolu javne nabave za 2014. godinu, pri čemu je istaknuto da se u javnoj nabavi troši 12,8 posto BDP-a, pa je njezina kontrola važan antikorupcijski alat.
Zastupnici smatraju da zakone koji uređuju javnu nabavu treba doraditi tako da se utvrdi tijelo nadležno za kontrolu postupaka bagatelne nabave, da se prednost dade ekonomski najpovoljnijoj, a ne najjeftinijoj ponudi te da se uvede obveza natječaja za kredite banaka.
Ukupna vrijednost javne nabave u 2014. iznosila je oko 42 milijarde kuna, rekao je Josip Borić (HDZ), suglasan da je kontrola javne nabave važna u borbi protiv korupcije.
Više zastupnika, odnosno klubova, smatra da u nabavi prednost ne treba uvijek dati najnižoj ponudi, nego da bi kriterij trebao biti ekonomski najpovoljnija ponuda.
U startu se ide sa najnižom cijenom, jer se zna da to neće biti dovoljno da bi se objekt završio, a onda se kroz vantroškovničke radove pokušava nadograditi dio koji fali, upozorio je Željko Jovanović (SDP).
Reformist Radimir Čačić upozorava na europsku regulativu, koja će iz javne nabave isključiti bankarske kredite. Nakon što ta direktiva bude primijenjena, taj dio neće biti pokriven i Vlada hitno mora reagirati uvođenjem obveze natječaja za kredite, kaže Čačić.
Ivan Lovrinović (Most) prenosi rezultate istraživanja u HAC-u, gdje su se “krediti nabavljali kao krumpiri ili pijesak za posipanje ceste”, pitajući se kako će se u tim slučajevima znati koja je banka bila prihvatljivija, a koja konkurentnija. Lovrinović predlaže i središnje tijelo za objedinjavanje postupaka javne nabave.
Ermina Lekaj Prljaskaj (stranka Bandić Milan) skreće pozornost da Komisija nema nadležnost nad provođenjem kontrole bagatelne nabave, a “nedostatak takve kontrole omogućuje eventualne manipulacije i koruptivna djelovanja”. Predlaže stoga da se hitno zakonski regulira nadležnost i način rada tijela za kontrolu postupka bagatelne nabave.
Predsjednik Komisije Goran Matešić izvijestio je da je Komisija u 2014. uprihodovala 19 milijuna kuna s osnove naknade za vođenje postupka, te da je od 9 članova radilo samo troje. Komisija je imala 1.500 predmeta, što je za 38 posto manje nego u godini prije.
Razlog je u smanjenom broju postupaka javne nabave i u povećanju visine naknade, koja je zapravo instrument sprječavanja obijesnog parničenja i povećanje pragova bagatelne nabave, rekao je Matešić, podsjetivši da je to bilo i vrijeme kad su se počeli koristiti europski strukturni investicijski fondovi.
“To su složeni predmeti, tako da je manji broj predmeta kompenziran većom složenošću”, rekao je predsjednik Komisije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
