Hrvatski sabor u srijedu ulazi u radni tjedan u kojem bi trebao potvrditi novog potpredsjednika Vlade i novog ministra gospodarstva nakon što je s tih dužnosti, zbog afere Hotmail, morala otići Martina Dalić.
Kandidati za te dužnosti su ministar poljoprivede Tomislav Tolušić, te Darko Horvat, HDZ-ov zastupnik i ministar poduzetništva i obrta u Vladi Tihomira Oreškovića.
Tolušić bi uz ministarsku dužnost preuzeo i dužnost potpredsjednika Vlade zaduženog za koordiniranje svih aspekata koji se odnose na gospodarstvo i strukturne reforme, objasnio je premijer Andrej Plenković koji je od koalicijskih partnera dobio ‘zeleno svjetlo’ za planirane kadrovske promjene.
Očekuje se da Sabor Tolušića i Horvata potvrdi u petak, a prije toga će, u srijedu, proći saslušanje na zajedničkoj sjednici odbora za gospodarstvo te za Ustav i Poslovnik, gdje će ih predstaviti premijer.
Dogovorena je zajednička sjednica Odbora za Ustav, jer se potpredsjednik Vlade potvrđuje na tom odboru i Odbora za gospodarstvo, koji potvrđuje kandidata za ministra gospodarstva, objasnio je predsjednik Odbora za gospodarstvo Darinko Kosor (HSLS) i najavio da će sjednica biti javna, da će pitanja moći postavljati svi, kako zastupnici oporbe, tako i većine.
U slučajevima kad se naknadno imenuje pojedini član Vlade, o predloženom se kandidatu raspravlja u nadležnom saborskom odboru, na sjednici Sabora se samo glasuje o povjerenju, bez rasprave.
Tko će zamijeniti Horvata?
Horvatovim odlaskom u izvršnu vlast, otvara se pitanje tko će ga zamijeniti u HDZ-ovim saborskim redovima. Prema izbornim rezultatima, odnosno redoslijedu na listi, priliku za to imaju Sunčana Glavak, Stanko Belina, Mirko Krznar, a tko će to u konačnici biti znat će se u utorak, odnosno u srijedu kada zasjeda i Klub HDZ-a.
Sabor će ovaj tjedan raspraviti Vladine zakonske prijedloge o terminalu za ukapljeni plin, koji treba omogućiti da se strateški projekt LNG terminala na Krku realizira u zadanim rokovima te o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika od kojeg se očekuje da potakne investicije u to područje.
Zakonom o terminalu za ukapljeni plin, tzv. lex LNG uređuje se rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro, definira naknada za sigurnost opskrbe itd. Nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze – izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za UPP u drugoj fazi.
Omišljani se protive plutajućem LNG-u
Projekt je to o kojem se dugo razgovara i koji izaziva otpore u jedinicama lokalne samouprave. Načelnica općine Omišalj Mirela Ahmetović u ponedjeljak je opetovala da plutajući LNG terminal nije u prostornim planovima ni Omišlja, niti Primorsko-goranske županije te da se građani protive tom projektu. Donese li Sabor zakon o LNG terminalu, tražit će se ocjena njegove ustavnosti, najavila je Ahmetović, pitajući se i zašto se zakon o strateškom projektu mora donositi po hitnoj proceduri.
Skidanje hitnosti, odnosno raspravu o lex LNG u redovnoj proceduri, u dva čitanja, u Saboru su tražili SDP i Živi zid, no saborska većina to nije prihvatila.
Novi radni tjedan Sabor će započeti raspravom o provedbi Plana protuminskog djelovanja i sredstvima koja su za to utrošena u prošloj godini, prvoj u kojoj nije bilo smrtno stradalih od mina. Prvog dana 2017. minski sumnjivo područje prostiralo se na gotovo 447 kilometara četvornih, obuhvaćalo je 65 gradova i općina i devet županija. Planiralo se razminirati i tehnički izviditi 58 kilometara četvornih, no, zbog više razloga to nije izvršeno, te je realizacija manja od 30 kilometara četvornih.
