Selak Raspudić: ‘Epidemiološke mjere više nemaju za svrhu zaštitu zdravlja’

Foto: SSMH

Osmi Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (u nastavku: SSMH) “Stari izazovi, novo ruho” započeo je s online okruglim stolom “Ideologija u krizi?” u ponedjeljak 30. 11. 2020. u 18 sati.

Okrugli stol i Tjedan SSMH je uvodnom riječju otvorila predsjednica Ivana Grahovac. Predsjednica je istaknula da je SSMH prije svega zajednica prijatelja, a temelj su joj volonteri koji solidarnost i dostojanstvo žive u svakodnevnom životu. Tjedan SSMH ove godine proizašao je iz činjenice kako je 2020. godina donijela stare izazove u novom ruhu.

Okrugli stol “Ideologija u krizi?” je rezultat promatranja triju kriza koje su nas zatekle ove godine: epidemiološke, egzistencijalne i ekonomske. Niz događaja u Hrvatskoj i svijetu u središtu imaju odnos pojedinca i društva. A pitanja koja su nas zatekla jesu upravo pitanja temeljnih ljudskih vrijednosti i ljudskih prava.

Okrugli stol obilježila je rasprava o utjecaju ideologija na društvene i političke koncepte, te na definiciju pojmova u javnom prostor. Govornici su se dotakli i teme posljedica pandemije COVID-19 na društveno zajedništvo. Također, raspravljalo se i o pobačaju kao jednom od najtežih i najosjetljivih pitanja u suvremenom društvu.

Na okruglom stolu su govorili: Matija Štahan, mag. litt. comp., dr. sc. Marija Selak Raspudić, dr. sc. Marita Brčić Kuljiš i dr. sc. Igor Mikloušić.

Marita Brčić Kuljiš je rekla kako u liberalno-demokratskom društvu možemo poći od pozicije da liberalizam nije ideologija nego politički okvir unutar kojeg se mogu pozicionirati različiti politički sustavi, ali i oni ideološki. Politički okvir može pružati prostor za dijalog ili sukob različitih ideologija. Brčić Kuljiš je poručila kako je sloboda najvažnija vrijednost liberalne demokracije te se svi pozivamo na nju. Prema Brčić Kuljiš, upravo je zbog toga došlo do fenomena Festivala slobode, održanog kao reakcija na epidemiološke mjere i kao izraz nepovjerenja institucijama, ali i u čovjeka. Kad institucija ne ispunjava očekivanja društva, otvara se prostor teorijama zavjera. Kriza slobode dovodi do krize odgovornosti koja se sidri u egoizmu.

Matija Štahan je istaknuo važnost položaja ideologije u krizi koja je multidimenzionalna. Štahan je istaknuo kako niti jedno vrijeme nije lišeno ideologije, a liberalna demokracija je pokušavala biti ideologija bez ideologije, zbog čega doživljava svoj krah. Također, naglasio je i razlog proživljavanja krize identiteta u Europi koja proizlazi iz zaborava prošlosti i makroidentiteta, što je najpogubnije za pojedinca i društvo.

Marija Selak Raspudić je upozorila na problem pojmova i njihovo značenje u povijesnom kontekstu. Istaknula je kako se pojam konzervatizam mijenjao kroz povijest i prilikom definicije tog pojma važno je imati na umu vodi li nas konzervatizam korak unatrag ili korak k čuvanju vlastitih ideologija i identiteta.

Prema Selak Raspudić, odnos prema slobodi u današnjem vremenu vidljiv je na primjeru nekadašnjih antivaksera i današnjih antimaskera. Iz različitih se razloga pojedinci ne slažu s epidemiološkim mjerama, no problem je način komunikacije koji nije argumentiran. Selak Raspudić je dodala kako epidemiološke mjere više nemaju za svrhu zaštitu zdravlja, već isticanje vrline pojedinca. Takav pristup vodi u revolt i antiznanstveni stav.

Selak Raspudić je zaključila kako je zajednički cilj svih članova društva da pobačaja ima što manje i predložila promjenu paradigme u pristupu rješavanja osjetljivog i teškog pitanja pobačaja.

Igor Mikloušić je poručio kako je priroda prijetnje COVID-19 takva da neće dovesti do kohezije društva. Različite vrste krize utječu na različite načine: teroristički napadi se održavaju kroz strah koji potiče da pojedinci traže utjehu u manjim zajednicama, braku, obitelji i slično. Prema Mikloušiću, financijska kriza nakon epidemije će nas vjerojatno više razjediniti, nego ujediniti.

Mikloušić je zaključio pozitivnom izjavom kako je ova kriza prilika za rast. Kroz teške periode u životu shvaćamo što možemo postići, ako pogledamo primjer SADa u dva rata- oni su izašli kao snažni. Mi moramo očvrsnuti, teško je doći iz mjesta u kojem patimo do mjesta u kojem rastemo. Ovo je razdoblje u kojem možemo učiti, prilagođavati se novim stvarima te rasti. Ljudi su sposobni za fantastične stvari.

Snimka online okruglog stola “Ideologija u krizi“ dostupna je na našim društvenim mrežama putem Facebook stranice i putem YouTube kanala.

Ovom prilikom najavljujemo i okrugli stol „Život na distanci“ koji će se održati u utorak 1. 12., s početkom u 19 sati na kojem će o posljedicama pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje govoriti dr. sc. Marina Katinić Pleić, dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, dr. sc. Robert Torre i Ella Selak Bagarić, mag. psych. Sutrašnji okrugli stol, kao i sve ostale događaje ovog tjedna možete pratiti putem naših društvenih mreža (Facebook, YouTube).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr