Selo Čehi slavi 800 godina: ‘Mala Češka’ kraj Zagreba vršnjak zagrebačke katedrale

Foto: Narod.hr

Naselje Čehi, smješteno na jugozapadnom dijelu Grada Zagreba, ove godine obilježava 800. godišnjicu svog prvog spomena u povijesnim izvorima, a proslava ovog rijetkog jubileja održat će se u subotu 30. rujna, u organizaciji Mjesnog odbora Čehi, Hrvatsko-češkog društva i Češke besede Zagreb.

U sklopu središnjeg dijela proslave koji počinje u 18,30 sati pored društvenog doma u Čehima članovi Češke besede Zagreb nastupit će s prigodnim glazbenim i folklornim programom. Uvodne govore održat će predsjednik i potpredsjednica Mjesnog odbora Čehi, Ivan Mraz i Martina Kolić, dok će predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac održati kraće predavanje o povijesti naselja Čehi i njegovim korijenima. Češku manjinu u Zagrebu i njene aktivnosti predstavit će predsjednica Češke besede Zagreb Alenka Štokić i predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba Juraj Bahnik. Proslava će završiti koncertom grupe Minas.

Kao što je očito iz njegova imena, naselje Čehi ima češke korijene te su ga očito osnovali doseljenici iz Češke. Iako danas u Čehima više nema stanovnika češke narodnosti, to je najstarije poznato češko naselje u Hrvatskoj, ujedno drugi dokaz rane prisutnosti Čeha na zagrebačkom području. Najstariji trag Čeha u Zagrebu nalazimo odmah na početku pisane povijesti grada kad je za prvog biskupa Zagrebačke biskupije imenovan Čeh koji se zvao Duh.
Naselje Čehi dijeli se na Gornje i Donje Čehe te pripada Gradskoj četvrti Novi Zagreb-Zapad kao Mjesni odbor Čehi. Prema popisu stanovništva iz 2011. Čehi imaju 918 stanovnika koji se nazivaju Čehani.

Selo Čehi prvi se put spominje 1217. kao „terra Zechi“ (zemlja Zechi) i „villa Sechi“ (selo Sechi), 1228. kao „terra Boyemorum“ (zemlja Čeha), 1257. kao „terre populorum, qui dicuntur Chehy“ (zemlja žitelja koji se zovu Čehi), 1291. kao „terram nostram Chehy vocatum“ (naša, tj. kraljeva zemlja zvana Čehi), 1331. kao „possesionem Chehy“ (posjed Čehi), a 1334. kao „villa Cheh“ (selo Čeh). Spomenuti nazivi, posebno latinski „terra Boyemorum, jasno upućuju da su prvotni stanovnici sela bili Česi. Ime Čehi može se prevesti kao Česi, ali i kao Češka jer su u srednjem vijeku kod Slavena nazivi zemalja bili isti kao i nazivi njihovih naroda u nominativu množine. Česi i danas Češku nazivaju Čechy.

Nije poznato kada su češki doseljenici došli u selo koje je po njima nazvao Čehi, a postoje četiri mogućnosti. Prema prvoj, neka skupina Čeha doselila se još u sedmom stoljeću zajedno s Hrvatima, a prema drugoj pretpostavci selo Čehi su osnovali i dali mu ime glagoljaši protjerani iz Velike Moravske nakon smrti svetog Metoda 885. Postoji teorija da je jedan od potomaka tih doseljenika bio i prvi zagrebački biskup, Čeh Duh. U tom slučaju, češka prisutnost na zagrebačkom području bila bi starija od samog Zagreba. Prema trećoj pretpostavci, upravo je Duh kao prvi zagrebački biskup doveo doseljenike iz svoje domovine Češke koji su se nastanili na kraljevskom posjedu u dolini Save nedaleko Zagreba, a prema četvrtoj pretpostavci, češki doseljenici došli su kasnije, no svakako do početka 13. stoljeća kada se „mala Češka“ na području Zagreba prvi put spominje.

U prvom spomenu, iz 1217., doznajemo da su Čehi bili istočni međaš posjeda Blato, a ono je pripadalo zagrebačkoj katedrali koja je upravo te godine dovršena i posvećena, u nazočnosti ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. Tijekom boravka u Zagrebu izdao je brojne povelje, pa tako i onu kojoj zahvaljujemo prvi spomen sela Čehi. Kao što je prvi spomen nekog Čeha u Zagrebu povezan s osnutkom biskupije, prvi spomen češkog naselja na zagrebačkom području povezan je s drugim važnim događajem iz crkvene povijesti Zagreba, s dovršenjem i posvetom katedrale.

Poveljom je Andrija II. na molbu kaptolskog prepošta Ciriaka potvrdio ranije darovnice „crkvi zagrebačkoj“ i pritom se daje detaljan opis cijelog područja koje okružuje posjed Blato, tako da se na jugoistočnom dijelu njegove međe spominje „vrba u koju je urezan križ, odonud se proteže prema jugu do drva jablana, i odande do šume koja dijeli zemlju Čehi (terram Zechi) od Blata i naziva se šuma Vučji log“. U istoj povelji Čehi se spominju i kod opisa granica posjeda Otok s posjedom Tupal, ovog puta u obliku villa Sechi: „Prva granica Otoka sa zemljom Tupal počinje od Save na istočnom dijelu i proteže do granice sela Čehi sve do granice Narada i ondje se spaja s granicama Blata“.

Iako prvi spomen zahvaljuju ispravama vezanima uz posjede Stolnog kaptola zagrebačkog, Čehi nisu nikad bili u crkvenom vlasništvu, nego u neposrednoj vlasti kralja, a pravo uživanja imali su stanovnici zagrebačkog Gradeca.

U Čehima je sredinom 14. stoljeća izgrađena kapelica svete Klare koja je 1366. postala središte nove župe. Kasnije je nova župna crkva sagrađena na nešto povišenom mjestu kod sela Zapruđe, pa to selo otada nosi ime Sveta Klara. Sve do danas Čehi spadaju pod župu u Svetoj Klari, a ondje se nalazi i osnovna škola koju pohađaju i djeca iz Čeha. Jubilej 800 godina prvog spomena tog sela prigoda je za podsjećanje da se radi o jednom od najstarijih toponima na području Zagreba, kao i na njegove davne češke korijene, vidljive do danas u imenu Čehi.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Hrvatsko-češko društvo