Praznik rada, drugu godinu zaredom, nije mogao biti obilježen kao inače pa se možda malo tiše govorilo i o radničkim pravima. No, dvije su teme aktualne i o njima se govori: pomicanje dobi za odlazak u mirovinu i potencijalno uvođenje obvezne sindikalne članarine.
> Raspudić za Narod.hr: Vladin potez u prilog čelnicima sindikata možda je predizborni trik
> Ipak dulji radni vijek i plaćanje sindikalnog poreza neovisno o članstvu?
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u emisiji Studio 4 na HRT-u rekao je da su dobili cijeli niz primjedbi, upita i kritika, vezano za pomicanje dobi za odlazak u mirovinu.
– Ključno je da smo uspjeli spustiti starosnu dob za stjecanje prava na punu starosnu mirovnu bez penalizacije sa 67 na 65 godina. Na drugoj strani predlagali smo, po uzoru na EU zemlje, da se skine dobna granica u Zakonu o radu pri čemu se po sili zakona treba ići u mirovinu sa 65 godina. Moguće je produljenje radnog vijeka samo ako su se radnik i poslodavac uspjeli sporazumjeti. Tada bi poslodavac imao obvezu snositi troškove mogućeg bolovanja za takvog radnika jer HZJZ za takvog radnika troškove bolovanja nakon 65 godine ne pokriva, već samo za umirovljenike, rekao je.
Istaknuo je kako je najveći interes za rad nakon 65 godina u poslovima koji ne istroše previše čovjeka.
Na pitanje kako će se to reflektirati na zapošljavanje mladih, Sever je kako je Hrvatska rekorderka u Europskoj uniji po sporosti zapošljavanja mladih visoko obrazovanih ljudi. Istaknuo je da je iz Hrvatske u posljednjih 10 godina iselilo oko 10 posto stanovništva koje je većinom bilo visoko obrazovano.
– Godine 2008/2009. dogodilo se restruktiuriranje gospodarstva i vidi se da je sve veća potražnja za poslovima niže dodane vrijednosti, pomoćnim poslovima, a više obrazovani imaju sve manje prihoda u Hrvatskoj. Hrvatska je trenutno rekorderka u EU-u po sporosti zapošljavanju mladih visoko obrazovanih i kad tome pribrojimo mala primanja i nestalnost oblika rada, onda je tu cijeli niz razloga zašto ljudi odlaze van, rekao je.
Naglasio je kako se očekuje da bi se u idućem razdoblju ogromni iznosi sredstava trebali ubaciti u gospodarstvo za otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta, te za doškolovanje i prekvalifikaciju zanimanja koja će trebati u budućnosti.
Uvoz radne snage
Osvrnuo se i na uvoz radne snage, rekavši kako je to bila linija manjeg otpora.
– Držala se niska cijena rada i obespravljeni radnici i zato ljudi na mnogim poslovima nisu htjeli raditi. Takvi ljudi su odselili van i na njihovo mjesto su se ubacivali ljude sa strane. Sad je jasno da se takvom politikom, gdje su se upražnjena radna mjesta popunjavala uvoznom radnom snage, a nije se vodilo računa da se dižu plaće, da se poslovi moderniziraju, da se uvode nove tehnologije i tako stvaraju uvjeti da radnici ostaju u RH, te da mladi imaju budućnost, još više zabetonirala niska cijena i dalje se potiče odlazak, rekao je.
– Predsjednik Vlade govori da je ovo prigoda generacije za povući sredstva i za pomaknuti Hrvatsku prema naprijed. Mi s druge strane govorimo da je odgovornost vlade da se ta sredstva kvalitetno potroše. Da se ljude dokvalificira, prekvalificira i da se prebacimo na kvalitetnije poslove, ne samo kako bi ljudi ostali u Hrvatskoj već i da vratimo ljude koji su otišli. Ako se to ne dogodi sada to će biti pomor za dugi niz godina i generacija i tu je izravna odgovornost na ovoj vlasti, istaknuo je Sever.
Izmjene Zakona o radu
Komentirao je i izmjene Zakona o radu. Rekao je kako su prošli konzultacije, te da se sada očekuje da će Ministarstvo rada napraviti prijedlog teksta s kojim će se ići u javnu raspravu, nakon čega će se otvoriti i pregovori.
– Poslodavci pritišću da se ide u daljnju fleksibilizaciju, vlasti šute, ali bi se po nekim naznakama dalo iščitati da se priklanjaju poslodavcima, a sindikati su tu vrlo jedinstveni i jasni i slušaju poruke radnika koji govore da ne smije biti daljnje fleksibilizacije već da treba defleksibilizacija kako bi se stvorili uvjeti da ljudi ostanu u Hrvatskoj.
Sindikalni porez
Kad je riječ o sindikalnom porezu rekao je da je to izazvalo niz reakcija, a da se ne radi o sindikalnom porezu već o tome da se žele stvoriti uvjeti da i nečlanovi sindikata koji uživaju sva prava kao i članovi, daju svoj doprinos.
– To je pitanje socijalne pravde. Članarina je obavezna za članove. Nečlanovi ne moraju ni lipe platiti osim u uvjetima u kojima su dobili kolektivnim ugovorom dodatna prava koja im je osigurao sindikat. Za to trebaju participirati jer je nepošteno da su članovi platili, a da nečlanovi ničim ne participiraju. Ne treba i ne mora ići sindikatu. Mogu dati u crveni križ, ribičkom društvu, društvu za obranu od poplava… Radi se o društvenoj pravdi, zaključio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
