Spajanje interventne i specijalne jedinice policije čiji bi djelatnici bili raspoređeni po policijskim upravama i nazvani po postrojbama iz rata, zadatak je kojeg se prihvatilo u MUP-u osnovano Povjerenstvo za unapređenje rada i razvoja specijalne i interventne policije.
Po novom ustroju, interventna jedinica trebala bi biti izdvojena iz Uprave policije te spojena sa specijalnim snagama te kao zasebna ustrojstvena jedinica biti pod Ravnateljstvom policije, baš kao i ATJ Lučko čijih bi oko 150 djelatnika činilo cjelinu za sebe, a njihov bi zapovjednik po logici tog ustroja bio još jedan u nizu zamjenika Glavnog ravnatelja policije.
K tome, sadašnja zapovjedništva specijalne i interventne policije spojila bi se u jedno megazapovjedništvo u kojem bi bilo tridesetak ljudi. Istodobno, policijske snage iz specijalno-interventne jedinice bile bi odgovorene načelnicima policijskih uprava, a u svakoj ih upravi ne bi bio jednak broj. Zamisao je da policajci iz te nove tvorevine ne budu jednoobrazno odjeveni, već da njihove odore budu i plave i zelene.
Sedam organizacijskih jedinica
Specijalna jedinica policije sada je centralizirana i postoji sedam organizacijskih jedinica – zapovjedništvo, helikopterska služba, Obučni centar u Malom Lošinju, ATJ Lučko te SJP u Osijeku, Rijeci i Splitu. Interventnu policiju ima svaka od 20 policijskih uprava, a njihovo je zapovjedništvo u Upravi policije MUP-a. Riječ je o ukupno oko 2000 ljudi, od čega je njih 370 specijalaca, piše Večernji list.
>Antiteroristička jedinica Lučko odradila najteže zadaće u Domovinskom ratu
>Varaždin: Predstavljena monografija „Specijalna policija u Domovinskom ratu 1991. – 1996.“
Rad Povjerenstva kojemu je na čelu, kako doznajemo, zapovjednik Specijalne jedinice policije MUP-a Alen Klabot, i u čijem radu sudjeluju još i zapovjednik interventne policije Damir Barić, načelnici splitske, primorsko-goranske i osječko-baranjske policijske uprave – Dražen Vitez, Tomislav Dizdar i Ladislav Bece – Klabotov pomoćnik Vjekoslav Hegedušić, Miroslav Puž iz Ravnateljstva policije, zapovjednik ATJ Lučko Mato Bilobrk i savjetnik ministra, zamjenik načelnika PU međimurske Vladimir Faber, načelnik zadarske policije Anton Držina te Josip Ćelić, bivši zamjenik glavnog ravnatelja policije. Među članovima navodno ne vlada jedinstvo oko modela kojeg zagovara većina pa konačni model još nije usvojen.
Cvrtila: ‘To bio sustav razdora, a ne kvalitete’
Nekoć pripadnik specijalne policije, a sada stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila kaže da spajanje interventne i specijalne policije nije dobra ideja:
“Ovakvim bi se modelom po policijskim uprava dogodila netrpeljivost, baš kao i kada se temeljna policija razdvajala na preventivce i represivce jer su “bobiji” na intervenciju pozivali patrolu, a ovi su se tada ljutili jer se “oni moraju tući, dok se preventivci šminkaju”, i to za veću plaću. Tako bi valjda i sada interventna “gulila” osiguranja, a specijalna policija vježbala. U konačnici bi to bio sustav razdora, a ne kvalitete. Ako se već ide u spajanje, onda ono svakako treba obuhvatiti i Upravu za posebne poslove sigurnosti, no ona je politički prejaka pa baš nisam siguran da će to ići”, govori Cvrtila koji smatra kako je sustav nužno reorganizirati i racionalizirati, no nipošto ne na planirani način jer će “glava još više nabujati, a nožice postati tanje”.
Sindikat policije Hrvatske: ‘Toga jednostavno nigdje u svijetu nema’
“Protiv sam spajanja jer toga jednostavno nigdje u svijetu nema. Samo neka povjerenstvo radi, a mi ćemo njihov prijedlog rušiti jer su nas kao reprezentativni sindikat po kolektivnom ugovoru bili dužni uključiti u radnu skupinu, a nisu. Stalno u MUP-u traju i postoje radne skupine koje ne znaju pravu situaciju ni na terenu ni u MUP-u. Mislim da neki ljudi na određeni krivi način informiraju ministra”, naglašava predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić koji postavlja pitanje kako će plaće policajcima unutar nove jedinice biti usklađene jer su sada specijalci bolje plaćeni od interventnih i znači li to da će se specijalcima plaća smanjiti ili interventnoj povećati.