Imunološkom zavodu nužan je nastavak proizvodnje jer bez toga ne može opstati, poručila je u ponedjeljak Lidija Jagarinec, povjerenica Sindikata energije, kemije i nemetala (EKN) Hrvatske u Imunološkom zavodu, koji šalje već treće pismo premijeru Tihomiru Oreškoviću sa zamolbom da pomogne u spašavanju te tvrtke.
Vladina odluka o preustroju Imunološkog nije provedena
Jagarinec je na konferenciji za novinare ocijenila kako je dobivena bitka, no boji se da su izgubili rat – uspjeli su se izboriti za zaostale plaće, ali Vladina odluka o preustroju Zavoda iz dioničkog društva u javnu ustanovu nije provedena do kraja. Tako smo se ponovno našli u blokadi, jer nismo mogli napraviti preinake potrebne za dobivanje proizvodnih dozvola i nastaviti prozivodnju, rekla je Jagarinec.
Ne zadovoljava nas činjenica da smo na proračunu i imamo sigurne prihode jer je to bez proizvodnje neodrživo na dulji rok. Imunološki se ne može baviti prepakiravanjem lijekova, već proizvodnjom krvnih derivata i bakterijskih i virusnih cjepiva, a za to su potrebni privremena dozvola na lokaciji u Rockfellerovoj ulici i izgradnja novih proizvodnih pogona vrijednih 100 milijuna kuna, istaknula je Jagarinec.
Ne znamo što Vlada namjerava učiniti, iz premijerova Ureda dobili smo odgovor da je Orešković vrlo zauzet jer ima neodgodive obveze i ne može nas primiti, ali možemo mu pisati, što smo i učinili, rekla je Jagarinec. Ustvrdila je kako bi Imunološki zavod, da se na vrijeme reagiralo još 2012., danas imao proizvodne dozvole i upitala je li trebalo uništiti domaću prozovodnju kako bi Hrvatska ušla u Europsku uniju.
Vremena više nema, ako se nešto ne učini u najkraćem roku Imunološki zavod će nepovratno propasti, upozorila je Jagarinec napominjući da tvrtku napuštaju kadrovi. “Ljudi su na izmaklu snaga, kolega je preminuo u dobi od 48 godina, a dvije kolegice završile na hitnoj pomoći zbog stresa, to što se događa radnicima Imunološkog je zločin i užasna neizvjesna situacija”, kaže Jagarinec.
Nema preduvjeta za nastavak proizvodnje
Bivša Uprava tražila je 56 milijuna kuna, ali dobila je samo iznos dostatan za isplatu plaća, pa nisu stvoreni preduvjeti za nastavak proizvodnje. Primjerice, zbog nedostatka novca nije dovršeno instaliranje sustava za vodu, koji je nužan za dobivanje proizvodne dozvole.
U Imunološkom zavodu trenutno radi oko 170 ljudi, dozvola za virusna cjepiva istekla je u prosincu prošle godine, a HALMED-ova inspekcija provela je očevid i očekujemo nalaz. Radnici rješavaju papirologiju, prebrojavanje sirovina, inventuru, validaciju prostora i opreme, a i takav hladni pogon košta. Imovina i sirovine Imunološkog zavoda još su u dioničkom društvu, a ode li ono u stečaj izgubit ćemo svaku mogućnost nastavka proizvodnje u javnoj ustanovi, upozorava Jagarinec.
Na novinarski upit o povećanim troškovima nabavke pripravaka nakon prestanka prozovodnje u Imunološkom zavodu, Jagarinec je rekla kako su uvozni skuplji najmanje 50 posto. Primjerice, dozu cjepiva protiv tetanusa Imunološki zavod je HZZO-u prodavao po osam kuna, a danas ona stoji od 46 do 120 kuna, ovisno o dobavljaču, pa se samo na tome cjepivu godišnje na razlici u cijeni gubi oko 7 milijuna kuna, tvrdi Jagarinec.
