Siniša Pavlović: ‘U arhivima fale stvari koje su važne za povijest Hrvatske, gdje je sadržaj sefa predsjednika CK SKH?’

Foto: snimka zaslona

Na temu “Treba li potpuno otvoriti državni arhiv?”, u jučerašnjoj emisiji “Otvoreno” Mislava Tonogala, raspravljali su Nikola Grmoja (MOST), Vladimir Šeks (bivši predsjednik Hrvatskog sabora), Ivica Poljičak (državni tajnik Ministarstva kulture), Siniša Pavlović (odvjetnik Gizele Đureković), Ivica Miškulin (povjesničar) i Nenad Stazić (SDP)

Propitivalo se goste hoće li novi zakonski prijedlog otvoriti ili zatvoriti arhive? Mogu li pojedinci staviti zabranu na otvaranje dosjea? Strahuju li bivši suradnici jugoslavenskih tajnih službi od otvaranja arhiva ili su oni odavno pročešljani? Je li kasno za lustraciju prema istočnonjemačkom modelu?

Nikola Grmoja ponovio je riječi koje je izrekao i u raspravi u Saboru, da je ovo prijedlog Zakona koji će zatvoriti arhive. Smatra da je aktualni Zakon mnogo liberalniji od ovog kojeg predlaže sadašnja Vlada. Osim činjenice da bi javnosti bila nedostupna građa od 30. svibnja do 22. prosinca 1990. – u vrijeme kada smo iz jednog državnog sustava prelazili u drugi, Gromoja napoiminje da se Most ne slaže ni s novim rokovima za deklasifikaciju. Naš je rok bio 50 godina, oni ga sada smanjuju na 40- međutim uvode dodatni uvjet da nakon 40 godina treba otići stvaratelju gradiva da on provede deklasifikaciju, što stvaratelj gradiva nikad ne mora napraviti, rekao je Grmoja. Napomenuo je i kako Vlada može manipulirati dosjeima tako da bilo koji podatak proglasi tajnim ili podatkom od nacionalnog interesa. Vladimira Šeksa je upitao o dosjeu koji je prošle godine izašao u javnost pa dodao kako smatra da je protuzakonito zatvorio svoj dosje u Hrvatskom državnom arhivu.

Foto: snimka zaslona

Vladimir Šeks odgovorio je kako postoje četiri rekonstrukcije suradničke mreže, a kako niti u jednoj on nije označen kao suradnik jugoslavenske Službe državne sigurnosti. Kazao je i kako je kao zamjenik okružnog javnog tužitelja u Osijeku pokrenuo istragu protiv Službe, za koju tvrdi, da ga je kasnije obilježila kao jednog od državnih neprijatelja. Šeks je rekao i kako je informaciju o tome tko je u državnom arhivu tražio njegov dosje, dobio na legalan način.

“U cijeloj priči postoje dokumenti da su me pokušali vrbovati, ali da nisu uspjeli. Nakon 80-te godine sam u više tisuća informacija bio označavan kao državni neprijatelj broj jedan. Ovo su nasrtaji na moju čast i moj ugled, argumentirano ću na sve odgovoriti. Ja sam bio zagovornik od prvih dana da se sve otvori. Od SUP-a, sudstva, UDBA-e, društveno-političkih organizacija, socijalističke omladine…Bio sam zagovornik Mostovog prijedloga, čak i daleko šire da se otvore arhivi”, dodaje Šeks.

Ivica Poljičak smatra kako će arhivsko gradivo, zbog ovog prijedloga, biti još dostupnije javnosti. Gradivo nakon devedesete godine postaje dostupno praktično od dana njegova nastanak, rekao je Poljičak. Dodaje kako se priča oko prijedloga novog zakona- zamagljuje.

Foto: snimka zaslona

Siniša Pavlović smatra da u arhivima fali dosta stvari koje su važne za povijest Hrvatske. Radi se o papirima koji nikada nisu niti došli u arhive ili papirima koji se još uvijek traže. Kod aktualnog zakona ocjenjuje dobrim što dokumentaciju uopće pokušava donijeti u arhive. Kazao je kako je radio na izmjenama aktualnog zakona, ali i na prijedlogu novog iniciranog od Ministarstva kulture. Iznijeli smo niz zamjerki i zaključili da ga se ne da popraviti, rekao je Pavlović.

“SDP je 1992. godine donio odluku da svu arhivsku građu Saveza komunista Hrvatske preda Državnom arhivu. To je završilo 2012. godine, to je bilo 6500 kutija koje otpadaju na članove komunista….Ja ne znam što sada ima u SDP-u”, rekao je Stazić.

“I HDZ i SDP imaju velikih problema kada se o tome priča. Tako niti nemamo odgovor. Gdje je sadržaj sefa predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske? Toga sefa do danas nema”, poručio je Pavlović.

Foto: snimka zaslona

Ivica Miškulin je rekao kako se plaši primjene europske uredbe o zaštiti osobnih podataka. Nazvao ju je rastezljivom i ocijenio je kako ju je moguće tumačiti na više načina. Autor Šeksove biografije osvrnuo se i na slučaj Vladimira Šeksa pa kazao kako se Šeks izložen stalnom nadzoru, upustio u razgovore s predstavnicima državne sigurnosti. Dakle riječ je o taktičnoj varijatni u kojoj on nije ništa otkrio, kazao je Miškulin.

Foto: snimka zaslona

Nenad Stazić je rekao kako SDP još mora odlučiti hoće li s obzirom na iznesene primjedbe podržati prijedlog ili će tražiti promjene prijdloga prije glasanja.

Pogledajte emisiju u cijelosti:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT