Dr. sc. Hrvoje Pende: Kako u tri koraka dokrajčiti hrvatsku javnu upravu

Foto: narod.hr Montaža: narod.hr

Prošle subote bio sam na konvenciji Mosta u Opatiji. Umjesto okupljanja velikog broja ljudi, članova stranke, simpatizera, znatiželjnika, novinara i ostalih, na događaju je sudjelovalo ca. 60-70 ljudi, sve u polupraznoj dvorani. Umjesto konvencijske atmosfere i osvježenja na političkoj sceni, novog diskursa, snažne energije, slušao sam i gledao uobičajeni stil prezentacija političkog programa o reformi javne uprave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Reformacija umjesto reforme

Usprkos slabašnom početnom dojmu skupa, odlučio sam poslušati što političari iz Mosta žele reći. Ipak, poštujem njihov dosadašnji rad, pogotovo kad znamo koliko je teško u Hrvatskoj pokrenuti pozitivne promjene. Stoga, odajem poštovanje, sjedim i slušam.

U jednom trenutku krene tema o reformi javne uprave. Kažu oni da kao rješenje za bolju javnu upravu vide: uvođenje „sustava upravljanja kvalitetom“, stvaranje „kompetencijskog okvira“ (?), uvođenje „E-poslovanja“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon toga, u potpunosti je nestao moj interes za daljnjim slušanjem njihovih planova uređenja zemlje. Naime, sve kao da su prepisali od Primorsko-goranskog SDP-a. Znači, o tako važnoj temi za Hrvatsku – ništa novo. Pa mi u Primorsko-goranskoj županiji sve navedene poboljšice u radu već godinama provodimo, a od nekih se u međuvremenu i odustalo. Možda su u stvari oni došli učiti od SDP-ovih etičara, inspektora kvalitete, profesora emeritusa? Možda je na djelu još nenajavljena koalicija?

Bez obzira na sadašnje i buduće odnose snaga na političkoj sceni, u nastavku ću pokušati ukazati na potrebu da se promjene u javnoj upravi shvate kao reformacijska, a ne reformska akcija. Jer nakon stogodišnje balkanizacije javne uprave, Hrvatskoj ne treba reforma, nego reformacija javne uprave. Jedino ona vlada koja krene u korjenitu vrijednosnu i strukturnu promjenu javne uprave može učiniti dobru stvar. Sve ostalo su nespretni pokušaji i pogreške; privremena rješenja i ublažavanje bolova bolesniku. Stvar je u tome da bolesnika treba izliječiti. Rak treba odstraniti, a to se ne radi toplim čajem i andolom.

Slijedi kratka studija slučaja: primjeri reformskih pokušaja i pogrešaka s Kvarnera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

E-dnevnik (E-radno mjesto): šifra WTF

Prije nekoliko godina Primorsko-goranska županija sklopila je s jednom riječkom tvrtkom ugovor o nabavi, instaliranju i održavanju kompjuterskog programa kojim se omogućuje da zaposlenici na kraju radnog dana, pomoću zadanih šifri (za radne aktivnosti), u određenu tablicu zabilježe što su točno toga dana radili.
I tako su na kraju svakog radnog dana zaposlenici PGŽ-a u tablice, pomoću šifrarnika upisivali što su sve i kada točno radili od 08 – 16 sati. A to upisivanje traje neko vrijeme. Zaposleniku je vođenje E-dnevnika išlo lakše i brže ako je paralelno s radom tijekom dana vodio bilješke o svojim aktivnostima. Tada bi na kraju radnog dana svoje bilješke mogao samo šifrirati i upisati u tablice. Ali većina to nije radila pa se morala prisjećati ili izmišljati radne aktivnosti.
Na kupnju tog programa i održavanje u kratko vrijeme njegova korištenja, potrošeno je ca. 120.000,00 kuna.

Aktivnosti bez šifre

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naravno, kao što pretpostavljate, jutarnje ispijanje kave i čitanje novina nije imalo zadanu šifru. Ćaskanje, tračanje i slične aktivnosti su također ostale bez šifre. Domjenci na račun poreznih obveznika – isto bez šifre. Maltretiranje i marginaliziranje – bez šifre. Mobing i diskriminacija – opet bez šifre. Znači, neke od „radnih“ aktivnosti pojedinih zaposlenika (posebice pojedinih pročelnika) ostale su bez šifri. No dobro, sve u svemu, šifri je bilo dovoljno.
Usprkos detaljno razrađenom mjerenju rada zaposlenika, provedba se ubrzo pokazala neučinkovita pa se nakon promjene na čelu županije program izbacio iz uporabe.

Kava i novine: jutarnje informiranje

Imala je Primorsko-goranska županija još nekoliko pokušaja usavršavanja organizacije. Nisu se pokazali osobito uspješnim. Na primjer, pokušali smo i s rasporedom čitanja dnevnog tiska (nešto kao jutarnje informiranje). Naime, novine su se često gubile, pojedinci su ih predugo (presporo) čitali pa da se uvede red i na tom polju, poduzelo se sljedeće (citiram stranicu zapisnika s kolegija upravnog odjela):
„Raspored čitanja Novog lista:
Od 8.30 do 8.45 – D.M.
Od 8.45 do 9.00 – T. M.
Od 9.00 do 9.15 – A. B.
Od 9.15 do 9.30 – B. K.
Od 9.30 do 9.45 – Ž. B.
Od 9.45 do 10.00 – M. B.
Od 10.00 do 10.15 – H. P.
Od 10.15 do 10.30 – D. P.
(U 10.30 D. P. dužna je novine predati T. A.)“
I ova mjera se više ne provodi.

Javljanje na telefonske pozive

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokušavali smo i sa što preciznijom organizacijom u vezi s javljanjem na telefon. Citiram:
„Svaki djelatnik zadužen je za javljanje na svoj službeni telefonski broj, u sobama se može dogovoriti o preuzimanju poziva kad je jedan od djelatnika odsutan. T.A. preuzima pozive za djelatnike na broj ……. kad su službeno odsutni/marende“.
Mjera se provodi, ali sada spontano. Ljudi su izgleda shvatili da bi bilo OK javiti se na telefon ako im isti na stolu zvoni. Ovo s preuzimanjem poziva i dalje škripi.

Mijenjanje toaletnog papira

Čak smo do u detalje razradili i ovo:
„Mijenjanje papira u WC-ima je na dobrovoljnoj bazi.“

Sustav upravljanja kvalitetom (SUK)

Povrh toga, imamo i certifikat ISO 9001:2008 (sustav upravljanja kvalitetom) i prema organizaciji Bureau Veritas, koja je certifikat dodijelila, zadovoljavamo propisane standarde sustava upravljanja kvalitetom. Naravno, certifikat košta. Nije kvaliteta jeftina i nije do nje lako doći. Srećom, uvijek je pri ruci neka tvrtka koja ima točno ono što vama (kao) treba.

Znači, SUK ima svoje obrasce na kojima se pišu zapisnici; ima svoje kontrolore, timove, interne revizore, vanjske revizore; nema čega nema. Ništa nekvalitetno ne može proći. A kao krajnja granica, svojevrsni čuvar kvalitete, postojao je i zaposlenik koji je pomno čitao sve materijale koje su svi županijski zaposlenici pisali. Taj je nadkontrolor nakon čitanja svakog materijala donosio odluku da li je materijal sukladan SUK-u. On je u međuvremenu otpao. Vjerojatno je bio preopterećen. No, bez obzira na odustajanje od nadkontrolora kvalitete, SUK i dalje jaše, a župan na stol dobiva 100% čistu kvalitetu. Naravno, to znači da su mu i odluke visoko kvalitetne.

E da, imamo i Etički kodeks, pravilnik koji regulira zaštitu dostojanstva zaposlenika; imamo i do u detalje razrađen sustav ocjenjivanja i nagrađivanja i mnoge druge pravilnike koji reguliraju puno toga.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [155.65 KB]

„Kalibrirani memento internih audita“

A onda opet, pored toliko snažnih radara koji čuvaju prostor kvalitete, dostojanstva i radne etike, često se ispod valova posve neopaženo provuku lažni ugovori o djelu, trgovanje utjecajem prilikom sklapanja ugovora o sufinanciranju projekata, plaćanje temeljem računa na kojima su stavke obračunate do dvadeset puta skuplje nego što im je tržišna vrijednost, plaćanje prijevarnih i nikad realiziranih projekata, višestruko preplaćivanje pseudostudija, protuzakonito zapošljavanje i sl.
Možda je to tek posljedica još uvijek neusavršenog „kalibriranog mementa internih audita“ (dio tehnologije SUK-a). Nikad nisam uspio shvatiti funkciju tog mementa – te kalibracije i na koji način kalibrirani memento pridonosi boljoj javnoj upravi. Je li to nešto u vezi s antenom, odašiljačem?
Znači, vidimo da je sustav razrađen do u detalje. Ali pored sve te silne tehnologije, izgleda da još nešto nedostaje. Nešto stvarno, unutarnje, neka nova snaga, volja, dostojanstvo u ljudima, prave vrijednosti, sloboda?

Preporuke

Stoga, dok ne dosegnu reformacijske potencijale, svim tijelima javne vlasti preporučujem da u pokušajima reforme svoje organizacije pokušaju ići drugim putem – npr. prepoznavanjem nesposobnih i onih koji svojim radom štete tijelu. Zatim, metaforički, bitange za uho i ispratiti ih na ulicu. Neka svoje talente probaju ostvariti u privatnom sektoru. One još zločestije – prijaviti službama. Možda djeluje sirovo, ali siguran sam da je mnogo učinkovitije nego gore navedene mjere. Nije to neizvedivo. Može se to.

*Autor je doktor znanosti s bogatim iskustvom rada u javnoj upravi i organizacijama u državnom vlasništvu. Uz znanstvene i stručne članke, objavio je i dvije znanstvene knjige: Moć neetičkog poslovanja – organizacijska kultura u Hrvatskoj (2008) i Hrvatski turizam – upravljanje identitetom (2013).

U svojim radovima istražuje svijet svakodnevnog života unutar područja kojeg oblikuje njegovo ukupno iskustvo, ali i društveni kontekst. U biranju tema nastoji pridonijeti kritičkoj analizi i dekonstrukciji hrvatske stvarnosti, odnosno razotkrivanju stvarnih identiteta i implicitnih vrijednosti hrvatskih organizacija.

Paralelno sa znanstvenim radom, autor se duže vrijeme bavi i fotografijom i raznim oblicima vizualne umjetnosti. Na sličan način kao što na znanstvenom polju preispituje društvenu svijest, u svojim fotografijama dočarava osobne percepcije, iskazuje asocijacije i doživljaje vlastitog okruženja, ali i stavove o društvu, gradu, pojavi. Do sada je priredio više samostalnih i skupnih izložbi.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.