Siniša Pavlović: Komentar na Mostov Prijedlog zakona o otvaranju arhiva iz komunističkog razdoblja!

Foto: fah

Most nezavisnih lista nastavlja u oštrom tempu sa zakonom usmjerenim na otvaranje arhiva iz komunističkog razdoblja. Klub zastupnika Mosta uputio je jučer u drugo čitanje Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Tekst zakona objavljen je na internetskim stranicama Hrvatskog sabora. Pored samog teksta konačnog Prijedloga Zakona objavljena su i mišljenja o Hrvatskog državnog arhiva, Povjerenice za informiranje, Agencije za zaštitu osobnih podataka i Pučke pravobraniteljice kao i transkript rasprave na okruglom stolu koji je Klub zastupnika Mosta održao 5. travnja 2017. godine u Hrvatskom saboru.

Već i letimični pregled Konačnog prijedloga Zakona pokazuje da je prijedlog u odnosu na onaj upućen u prvo čitanje značajno proširen i da su uvedena pojedina nova rješenja i poboljšane pojedine odredbe u odnosu na tekst koji je bio u prvom čitanju. Očigledno, Most na taj način odgovara na žestoku paljbu hrvatske Vlade i praktički svih relevantnih političkih opcija zastupljenih u Hrvatskom saboru koja se sasula na prijedlog upućen u prvo saborsko čitanje. Nova verzija zakona pokazuje jasnu i nedvosmislenu odlučnost Mosta da se s otvaranjem arhivskog gradiva iz razdoblja totalitarnog komunističkog režima nema što više čekati već da se to učini odmah i bez daljnjeg oklijevanja.

Podsjećamo, prijedlog Zakona u prvom čitanju prihvaćen je u Hrvatskom saboru sa 114 glasova „za“, 3 zastupnika su se suzdržala, dok nitko nije bio protiv. Svi klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru, kao i prije toga Vlada Republike Hrvatske, podržali su donošenje zakona i njegovu primarnu svrhu otvaranja do sada zatvorenog arhivskog gradiva iz razdoblja 1945. do 1990. godine. Ipak, valja spomenuti da su i Vlada RH i pojedini Klubovi zastupnika, kao i zastupnici HDZ-a, SDP-a, HNS-a te nacionalnih manjina pojedinačno, uz redovito i ritualno zaklinjanje u podršku otvaranju arhivskog gradiva iz komunizma, izrazili i žestoke kritike na pojedine odredbe Prijedloga Zakona koje se odnose na zaštitu osobnih podataka i Ustavom RH zajamčenu zaštitu obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti pojedinaca. Ovo je konačno rezultiralo u dosadašnjoj parlamentarnoj praksi posve neuobičajenim zaključkom Hrvatskog sabora da predlagatelj treba do drugog čitanja pribaviti mišljenja navedene četiri institucije.

Sada objavljeni konačni Prijedlog i priloženi dokumenti pokazuju da je Most nastavio svoju dosadašnju praksu ozbiljnog dijaloga s javnošću te je ne samo pribavio tražena mišljenja, već je i održao okrugli stol na koji je pozvao sve navedene institucije ali i praktičare koji o temi imaju što za reći. Iz sada objavljenih dokumenata razvidno je i da su mišljenja predstavnika institucija, u odnosu na stavove izražene prilikom usmene rasprave na okruglom stolu, uz izuzetak Pučke pravobraniteljice, ponešto ublažena. Uočljivo je i da se stavovi i mišljenja praktičara koji su tijekom rasprave iznosili stvarne i životne probleme na koje se nailazi u radu u hrvatskim arhivima, kao i praktične načine za rješavanje tih problema i njihovo usklađivanje s odredbama zakona kojima se štite osobni podaci i privatnost pojedinaca, bitno razlikuju u odnosu na mišljenja institucija.

Ivo Banac o otvaranju arhiva, onima koji to žele spriječiti, pravu na privatnost osobnih…

Pročitajte što je Siniša Pavlović rekao o prijedlogu Zakona o arhivima na okruglom…

Upravo objavljeni konačni Prijedlog pokazuje da je Most njegovoj izradi pristupio na način da je, bez ugrožavanja konačnog cilja Zakona – potpunog otvaranja arhivskog gradiva iz razdoblja 1945. do 1990. godine – najveći dio primjedbi uvažio, istovremeno vodeći računa o praktičnim pitanjima pristupa arhivima, te u konačni Prijedlog ugradio sva relevantna pravila postavljena europskom pravnom stečevinom u arhivskoj djelatnosti, uključujući i pravila o zaštiti osobnih podataka i javnoj dostupnosti informacija. Na taj način svim kritičarima koji su u javnosti iznosili katastrofična predviđanja da bi prihvaćanje Mostove inicijative za otvaranje arhiva moglo dovesti do ozbiljnih kršenja ljudskih prava preostaje samo da javno i otvoreno kažu da stvarni problem Mostove inicijative nije u pravnoj kvaliteti predloženih zakonskih rješenja već u njihovom protivljenju samoj inicijativi za otvaranje arhiva.

Zanimljivo je i da Most na tome nije stao, već je u konačni Prijedlog ugradio i pojedine odredbe koje bi već za nekoliko godina mogle imati bitni utjecaj i na dostupnost arhivskog gradiva nastalog u samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Ono što je u konačnom Prijedlogu najvažnije jest da ni na kakav način nije dirana obveza predaje sveukupnog, do sada nepredanog, arhivskog gradiva u državne arhive. U tom kontekstu u javnosti se najčešće spominju veliki dijelovi gradiva Saveza komunista Hrvatske za koje SDP tvrdi da ih je predao u Hrvatski državni arhiv ali ih tamo nema. Manje je poznato da nedostaju cijeli arhivski fondovi vrlo važnih državnih tijela iz toga vremena kao što su npr. Komitet za ONO i DSZ, Služba državnog knjigovodstva, a djelomično i arhivsko gradivo nastalo radom Hrvatskog sabora, Ustavnog suda, redovnih i sudova udruženog rada, te javnih tužilaštva i pravobranilaštava iz tog doba. Zanimljivo je da u prvom čitanju gotovo da i nije bilo govora o tome da su arhivi nepotpuni i da velika količina gradiva još nije predana državnim arhivima, a posebno da nitko nije uopće postavio pitanje zašto je to tako i tko snosi odgovornost za desetljeća postupanja protivno zakonu.

Očigledno svjestan problema koji se sustavno prešućuje, predlagatelj je u konačni Prijedlog sada ugradio vrlo detaljan i poimenični popis institucija čije gradivo mora biti predano državnim arhivima u roku od jedne godine od stupanja zakona na snagu i na taj način otklonio svaku dvojbu ili mogućnost rastezljivog tumačenja zakonskih odredbi. Iz današnje perspektive iznimno zanimljiv je već i sam taj popis jer sugerira da represivni aparat nije bio, kako se to obično pojednostavljeno nameće u javnosti, ograničen na tajne službe i narodnu miliciju, već da je represija provođena kroz sve oblike državne, partijske i lokalne vlasti iz toga doba.

Od Vlade i u saborskoj raspravi isticani glavni problem Mostova prijedloga, tj. navodna neusklađenost prijedloga Zakona s propisima o zaštiti osobnih podataka koju su Vlada i dijelovi rasprave u Hrvatskom saboru u prvom čitanju nametnuli, konačni Prijedlog rješava na zakonit i praktičan način. Predložena su zakonska rješenja kojima je osigurana zaštita prava pojedinaca na vrlo visokoj razini, dok se istovremeno ničim ne ugrožava samu bît inicijative za otvaranje arhivskog gradiva. Dosljedno se provodi razlikovanje progonitelja, kako profesionalnih tako i onih kojima su s njima surađivali, od žrtava progona i osoba koje su slučajno bile zahvaćene progonom. Progonitelji i njihovi osobni podaci ne uživaju zaštitu u skladu s načelom prava EU da se u pogledu tih osoba i njihovog ponašanja tijekom totalitarnog režima može propisati poseban režim zaštite podataka. Svima ostalima dana je mogućnost da vrlo jednostavno zatraže i ostvare zaštitu svojih osobnih podataka kroz zaštitu svojeg identiteta u relevantnom gradivu koje zbog toga ne postaje nedostupno javnosti. Isto tako, dosljedno je primijenjeno i pravilo da se ne štite osobnih podaci umrlih osoba. Na ovaj način sve činjenice koje određuju ili utječu na povijesna događanja ostaju dostupne istraživačima i najširoj javnosti, ali se štiti identitet osobe o kojoj se radi, naravno, ako i ukoliko ona osobno ima interesa, po svojoj slobodnoj i osobnoj odluci, tu i takvu zaštitu uopće zatražiti.

Posebno je zanimljivo zakonsko rješenje kojim je svakome dopušteno dati izjavu kojim se osporava istinitost ili točnost podataka koji se nalaze u arhivskom gradivu te ulaganja takve izjave u gradivo na koji se odnosi, a bez bilo kakve intervencije u originalno gradivo. Time se omogućava pojedincima za koje su u arhivsko gradivo, iz raznih razloga, unošene izmišljotine ili laži da ukažu na takve neistine. Za pretpostaviti je da će takve izjave sadržavati ujedno i dragocjena osobna svjedočenja i na taj način biti važna istraživačima za što potpunije saznavanja povijesne istine. Posebno je propisana obveza arhiva da takve izjave daju na uvid zajedno s gradivom svakom korisniku koji traži pristup i da korisnik svojim potpisom potvrdi da je upoznat s takvom izjavom.

Zakon sadrži i cijeli niz rješenja kojima se omogućuje lakša dostupnost i gradiva koje se ne odnosi na razdoblje komunističkog režima. Zadržana je odredba kojom se dokida dosadašnja praksa plaćanja visokih novčanih iznosa za kopiranje gradiva, omogućava se samostalno presnimavanje arhivskog gradiva bez plaćanja bilo kakve naknade, te, što je naročito važno, detaljno uređuje pristup gradivu u redovnim i prijevremenim rokovima dostupnosti uz ukidanje dosadašnje arbitrarnosti u odlučivanju.

Dojam je da poslije rješenja ugrađenih u konačni Prijedlog ne ostaje nimalo prostora za prigovore da Prijedlog Mosta ne vodi računa o zaštiti osobnih podataka i osobnog života pojedinaca bez obzira stavljaju li se takvi prigovori zbog pravnih razloga ili su navodni pravni prigovori samo način iskazivanja skrivenog političkog protivljenja inicijativi za otvaranje arhiva. U svakom slučaju, konačni Prijedlog ostavlja dojam da odlučnost Mosta da se arhivi otvore u najkraćem mogućem roku ničim nije dovedena u pitanje i da će, kako sada stoje stvari, Most na tome i dalje ustrajati. Ostaje za vidjeti postoji li u Hrvatskom saboru stvarna politička volja da se zahtjevu za otvaranje arhiva i arhivskog gradiva stvarno, a ne samo deklarativno, i udovolji. Glasine koje su već počele kružiti da bi najjednostavnije rješenje bilo poslati prijedlog Zakona u treće saborsko čitanje, s nadom da će Most odustati, govore da bi rasprava u Hrvatskom saboru i njeni rezultati konačno mogli jasno pokazati tko je stvarno i ozbiljno za otvaranja arhiva i saznavanje povijesne istine, a tko tu temu povremeno i prigodno nameće samo kao mogućnost za beskrajne podjele na naše i njihove.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr