Sjednica Odbora za pravosuđe: Kandidati za predsjednika Vrhovnog suda predstavljaju programe

radovan dobronić
Foto: snimka zaslona

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora održat upravo održava razgovore sa svim kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda koji će Odboru predstaviti svoje programe. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je, najavljujući jesensko zasjedanje, rekao da na plenarnoj sjednici neće biti moguće raspravljati o svim kandidatima.

> Vrhovni sud objavio mišljenje: Što su napisali o Plenkovićevom Mrčeli, a što o Milanovićevom Dobroniću?

> Turudić o Vrhovnom sudu, Milanoviću i Dobroniću: Mislim da tu ima moralne ucjene

Saborskom odboru svoje će programe predstaviti mr.sc. Radovan Dobronić, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda i kandidat kojeg predlaže predsjednik Republike Zoran Milanović; Barbara Gundić, doc.dr.sc. Marin Mrčela, trenutačno v.d. predsjednika Vrhovnog suda; dr.sc. Lana Petö Kujundžić i dr.sc. Šime Savić. Oni su se javili na treći javni poziv Državnog sudbenog vijeća.

Saslušanja su počela u 13 sati, a prema rasporedu, prvi se predstavlja Radovan Dobronić, navodi HRT.

Nakon saslušanja kandidata slijedi glasovanje i mišljenje Odbora koje će se uputiti predsjedniku države, a on će Saboru predložiti svojeg kandidata.

Vrhovni sud u ponedjeljak je objavio obrazloženje svojeg mišljenja o programima kandidata, koje za Sabor nije obvezujuće. Na Općoj sjednici Vrhovnog suda program Marina Mrčele dobio je 29 glasova, program Radovana Dobronića četiri, a ostali kandidati nisu dobili niti jedan glas.

Predsjednika Vrhovnog suda bira Hrvatski sabor, na prijedlog predsjednika Republike. Predsjednik Zoran Milanović ovog puta predlaže suca Radovana Dobronića, nakon što u prethodna dva pokušaja Sabor nije prihvatio njegovu kandidatkinju prof. dr. Zlatu Đurđević.

Kako je više puta najavio premijer Andrej Plenković, saborska većina svoje će mišljenje o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda dati nakon što Odbor sasluša sve kandidate.

O čemu odlučuje Vrhovni sud i zašto je važan?

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske. Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske (članak 14. Zakona o sudovima). Prema Ustavu Republike Hrvatske Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.

Vrhovni sud Republike Hrvatske:

– osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, te jednakost svih pred zakonom,
– razmatra aktualna pitanja sudske prakse,
– odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj (reviziji i drugim izvanrednim pravnim lijekovima),
– skrbi o stručnom usavršavanju sudaca,
– odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka županijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugačije određeno,
– u kaznenom postupku odlučuje u trećem stupnju o žalbama protiv presuda donesenih u drugom stupnju u slučajevima propisanim Zakonom o kaznenom postupku (članak 411.)
– rješava sukob o nadležnosti između sudova na području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud,
– obavlja druge poslove određene zakonom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske ima dva odjela:

Kazneni odjel – obuhvaća područja kaznenog, prekršajnog prava, te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu,

Građanski odjel – obuhvaća područja građanskoga, trgovačkog i upravnog prava.

Ovo je već treći javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda

Podsjetimo, na čelu Vrhovnog suda od 20. srpnja 2017. bio je Đuro Sessa. Prijavio se i za novi mandat na prvom javnom pozivu raspisanom u veljači, koji je Državno sudbeno vijeće (DSV) raspisalo ove godine po novim zakonskim odredbama. Međutim predsjednik RH Zoran Milanović nije ga predložio Saboru, kao niti ostalo troje kandidata koji su se prijavili.

Na drugom pozivu, Milanović je ustrajao na kandidatkinji Zlati Đurđević. Prijedlog predsjednika Zorana Milanovića odbio je 81 zastupnik. Osim većine vladajuće koalicije, povjerenje profesorici Đurđević uskratili su i Hrvatski suverenisti i Domovinski pokret – iz više različitih razloga.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.