Suci su danas započeli novi bijeli štrajk. Prošlogodišnji štrajk, po njihovom mišljenju, nije rezultirao novom zakonskom regulativom kojim bi se dovoljno poboljšao njihov materijalni status i prava. Zbog toga su pokrenuli novi štrajk u kojem su im se danas pridružili i državni odvjetnici.
>U svjetlu curenja informacija: Tko su suci Ustavnog suda, izabrani dogovorom HDZ-a i SDP-a?
Kako će izgledati štrajk?
Odgađaju sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima u naredna 2 tjedna, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. Za vrijeme trajanja mjera upozorenja (štrajka) svi suci bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme.
Odaziv i zahtjevi sudaca
Udruga hrvatskih sudaca objavila je da je odaziv na mjere upozorenja sudaca veći od 80%, što je više i od prvog ciklusa mjera, u svibnju 2023. U nekim gradovima odaziv sudaca je i stopostotan, dodaje Udruga.
Suci najavljuju da će štrajk prekinuti i ranije, dođe li do ponude izvršne vlasti kojom bi se ispunilo obećanje iz svibnja 2023. izrada jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda.
Riječ je o jednakim zahtjevima koji su izneseni i prihvaćeni u svibnju 2023., te je obećano da će se implementirati do kraja te godine, što se nije dogodilo, kažu u sudačkoj udruzi.
>Nezadovoljstvo u pravosuđu: Bijeli štrajk sudaca od 22. siječnja
Dobronićeva uputa o radu sudova tijekom mjera upozorenja
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić donio je uputu o radu sudova tijekom provedbe mjera upozorenja sudaca i državnih odvjetnika koji traže veće plaće.
Dobronić je u uputi poručio predsjednicima prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova da prate rad suda tijekom provedbe mjera upozorenja na način da se i dalje rješavaju predmeti u kojima građanima i poduzetnicima prijeti nenadoknadiva šteta.
– Sva ostala ročišta koja su određena u razdoblju mjera upozorenja mogu se odgoditi, uz preporuku da se strankama istovremeno odredi novi termin ročišta, dok se sudovi u predmetu u kojem se ročište neće održati o tome prethodno poslati obavijest strankama ili punomoćenicima, ističe Dobronić.
Predsjednik najvišeg suda u uputi navodi kako se ročište treba održati u slučaju da sud zbog kratkog vremena ne može obavijestiti stranku o odgodi ročišta i to u slučaju da stranka u predmetu nema punomoćenika, piše HRT.
Uz to, zadužuju se predsjednici sudova da tehnički olakšaju komunikaciju stranaka sa sudom kroz pojačani rad službenika na telefonskoj centrali, objavom telefonskih brojeva putem kojih stranke mogu dobiti informacije, objavom e-mail adrese putem kojih stranke mogu komunicirati sa sudom.
Dobronić je poručio predsjednicima županijskih sudova da o njegovoj uputi obavijeste predsjednike općinskih sudova.
